Nasciturus Forum

Forum studenata Pravnog fakulteta u Splitu
Sada je: 11 stu 2019 21:23.

Vremenska zona: UTC [LJV]


Pravila foruma


PAŽNJA PAŽNJA!
Sve teme o upisima,studomatima,bodovima,prebacivanjima,molbama i slično su radi bolje preglednosti prebačene u novi podforum Papirologija



Započni novu temu Odgovori  [ 33 post(ov)a ] 

Molimo da odaberete po tri najteža ispita sa druge i treće godine
Kazneno pravo 18%  18%  [ 74 ]
GP I 18%  18%  [ 74 ]
Ustavno pravo 7%  7%  [ 30 ]
Finacijsko pravo 13%  13%  [ 55 ]
Obiteljsko pravo 2%  2%  [ 7 ]
KPP 15%  15%  [ 63 ]
GP II 12%  12%  [ 51 ]
GPP 9%  9%  [ 36 ]
Upravna znanost 4%  4%  [ 18 ]
Medunarodno javno pravo 2%  2%  [ 9 ]
Ukupno glasova : 417
Autor/ica Poruka
PostPostano: 06 ruj 2008 13:13 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
kako je netko pricao da bi bilo dobro napraviti vodiče za drugu i treću godinu, odlučili smo probati i to napraviti.


Ovo je nacrt teksta za finacijsko pravo.
Slobodno dodajte svoje primjedbe,komentare i ideje pa ćemo ih probati uključiti u konačni tekst
Citat:
Dakle, ispit sam položio iz prvog pokusaja. Pripremao sam ga nepuna tri tjedna ( od čega desetak dana intenzivnog ucenja ) i dobio ocjenu dobar. Zasto to naglasavam?
Jedini razlog je ( da se ne protumači krivo ) da pokusam opovrgnuti neke tvrdnje ( da ne kažem stereotipe ) koji se provlače po ovom forumu i međju studentima opcenito.
Naime, često se može čuti ( pročitati ) kako je ovo jako težak predmet, kako treba učiti mjesecima da bi se prošlo, kako profesor trazi previše, ide u detalje, etc...
Na osnovi osobnog iskustva ne mogu se složiti sa gore spomenutim navodima. Doduše, treba uzeti u obzir i činjenicu da nismo svi isto sposobni i da nam ne leže svi predmeti isto ( a i činjenicu da je moj posao usko vezan uz tematiku ovog predmeta obzirom da se bavim investiranjem, pa mi to može donekle biti olakšavajuca okolnost ).
No, ponajviše se ne bih složio s navodima koji se odnose na prof. Šinkovica. Naime, kroz pismeni, pa kasnije usmeni dio ispita stekao sam sasvim drugi dojam o spomenutom profesoru. Kako je već napisano na forumu, a što su potvrdili i drugi kolege, jedini relevantni kriterij kod prof. Sinkovica je znanje. Dakle, ni izgled, ni godine, ni status, vec samo znanje. Moram napomenuti i krajnju korektnost i susretljivost profesora, visok prag tolerancije na ispitu i stvarno maksimalni pokusaj da se iz studenta izvuce odgovor na pitanje.

Da malo konkretiziram tvrdnje:
na pismenom dijelu ispita nekoliko kolega je prepisivalo ( pokušavali prepisati ). Slijedile su opomene, pa oduzimanje jednog boda, i na poslijetku i oduzimanje ispita ali tek nakon nekoliko uzastopnih upozorenja sto smatram sasvim korektnim.
Na usmenom dijelu isto jako ugodna atmosfera, prvo se malo prođe pismeni, možete pitati sve što vam nije jasno i dobiti ćete odgovor. Ispit isto možete i odgoditi ukoliko niste spremni... Stvarno maksimalno fleksibilan pristup ( sto inače nije pravilo na našem fakultetu ).Usmeni dio ispita je dosta opusten i u ugodnoj atmosferi. Ulaze po tri studenta ( što smatram takodjer korisnim radi transparentnosti ispita ) i odgovaraju jedan za drugim.
Pitanja su konkretna, obicno tri. Dakle, kratko i jasno, bez previse filozofije. Profesor je ugodan, pomoći će vam ako zapnete, ali ipak znati se mora. I što je najvažnije nisam baš primjetio da se traže neki detalji i taksativna nabrajanja stavki iz zakona.

I još nesto: ne pokušavajte nekim jeftinim trikovima nadmudriti profesora jer mislim da nećete proci. Naime, čovjek je stvarno nadprosječno intelligentan i ima izuzetan pregled dogadjanja na ispitu. Eto, toliko od mene što se tice općenite percepcije ovog ispita.

A sada konkretno o pitanjima sa usmenog i pismenog dijela ( znam da ce to ipak većinu kolega više zanimati od samog osvrta na ispit i profesora, jer to su ipak samo osobne, subjektivne impresije ).

Dakle ovako:
pismeni ispit se sastoji od deset pitanja. Pitanja su različita za studente koji studiraju po starom sistemu i "bolonjace". Ja studiram po starom sistemu tako da ovo moze biti orijentir samo onima koji su također po starom. Kako izgledaju pitanja za bolonjce ne znam. Mozda su slicna, mozda ne, stvarno nemam pojma
(o.p. Inso, pitanja za bolonjce možete skinuti iz skriptarnice)
Vrijeme pisanja je neograničeno ( naravno u nekim razumnim okvirima, dakle to ne znači da možete tamo biti cijeli dan...). Mislim da je sat do sat i pol sasvim dovoljno da se kvalitetno napiše ispit. Ukoliko je netko izvan Splita tko putuje može čak zamoliti profesora da mu odmah ispravi ispit i da odgovara isti dan usmeni ( naravno ukoliko je zadovoljio na pismenom ).


NAPOMENA (mnogi kolege pa i ja smatraju da ovaj ispit ima premalo ECTS bodova kada se usporedi sa težinom,dakle ako vam trebaju "laki" ects bodovi da bi mogli upisati parcijalu ili godinu tražite dalje )


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 06 ruj 2008 13:37 
Offline
Forumaš
Avatar

Pridružen/a: 30 sij 2008 15:24
Postovi: 638
bruca je napisao/la:
evo ja cu probat odgovorit na neka pitanja...

prvo, kad se ide s prve na drugu ne ide to samo od sebe (nazalost), vec treba otic do refearde kroz 10.misec.. tamo se ostavi index na par dana dok se pečatira i tako nesto....

sta se tice seminara, to nije kao na prvoj godini. znaci, nema seminara al postoje vjezbe koje su navodno obavezne... vjezbe postoje iz svakog predmeta osim eng, samo sta je na neke vise a na neke manje korisno ić... kad smo kod kolokvija, najčešće prefesor ima neke uvjete da bi se izašlo na kolokvij. npr. kod prof. Bačića potrebno je pohađat njegova predavanja i tako dobit njegov potpis (inače se dobije Šegvićev)... na tom kolokviju prolaznost nije bas velika al ja mislim da se isplati pokusat i potrudit! kod Kačera nema kolkvija al nastojte izać u predroku jer je tada prolaznost najveća... također savjetujem odlaske na predavanja, vježbe, naprednu grupu jer tu se moze naučit najviše stvari, i profesor vas zapamti sta je stvarno vazno!
Nisam još čula da je neko proša kolokvij iz obiteljeskog. Taj kolokvij kao uvjet ima par polozenih "mini testova" koji nisu nikakav problem... al kad dođe sam kolokvij koji je usmen, to je već problem. ove godine ga nitko nije polozio koliko ja znam...
ee ako ste stvarno jaaako uporni onda je za vas prava stvar kolokvij iz financija...
jedan od dosta korisnih i najvise prolaznih "kolokvija" je po meni onaj iz statistike. Savjetujem svima da ga pokusaju rijesit kroz godinu, ima vise prilika za to, jer rijetkima se da u 6. ili 9. mjesecu vjezbat te zadatke uz jos sto drugih obaveza. naravno odma rijesite i usmeni iz statistike sta nikako nije problem. informatiku takoder mozete u predroku al to ne znači da će test bit lakši...
engleski je super dolazit na predavanja jer samo ti imaju mogucnost predroka na kojima se lako dobije veća ocjena s tim da ne trebate učit ona pitanja nego budu neka općenita i laka pitanja...na ovom predroku nikoga nije bacila koliko ja znam...
kazneno također podrazumijeva nekoliko polozenih mini testova+odlaske na vjezbe, al je stvarno super kad si s kaznenim gotov početkom 6. i još imas dobru ocjenu iz toga...
inače je kod svih kolokvija uvjet očišćena prethodna godina, bar koliko ja znam...

vjezbe na koje je korisno ić... mislim da je to subjektivno, pa nek svako napise svoja iskustva...
po meni...građansko DA, kazneno DA I NE, zna bit jako dosadno al profa/asistentica vas zapamti sta moze bit olakšavajuća okolnost kod ispita a potpis mozete dobit i bez odlaska ne vjezbe i predavanja...
financije DA, prof. ima staaašno pamćenje...meni je čak bilo zanimljivo :?
obiteljsko DA jer je u prvom semestru trazila ispričnice za više od 2 izostanka...
informatiku DA ako mislite na predrok izlazit...
na vjezbama iz ustavnog je šegvić koji vodi evidenciju o dolascima na vjezbe al potpis se mogao dobit i bez toga...pa sad...kako hocete..nekima je on iznimno zanimljiv nekima iznimno dosadan..

po pitanju učenja knjige i zakona...knjiga najčešće prati zakon tako da ne trebate ucit prvo jedno pa drugo nego paralelno...u knjizi piše koji članak koji zakon... tako da to nije nikakav problem...

ako bi usporedila prvu i drugu godinu, rekla bi da u drugoj ima znatno više literature i odlazaka na fakultet. meni je druga puno puno teza od prve!

eto... to je ukratko to od mene, dosta je subjektivno pa bi bilo dobro čut jos nekoga...
ako ima još pitanja, slobodno....



Ovo se zove pravo objašnjenje i kolegijalnost!
kolegice, fala! :thumbsup :mig:


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 06 ruj 2008 20:54 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
Kako je nekome pala na um dobra ideja da napravimo vodiče za drugu i treću godinu,odlučili smo i to probati napraviti. Ovim putem molimo sve osobe da pripomognu ovoj ideji,ako ništa da barem daju svoje komentare ili primjedbe na napisani tekst. Ovdje ćemo stavljati svaki tekst koji je napisan o pojedinom ispitu, pa vas molimo da ga prokomentirate ili nadopunite.
Isto tako vas molimo da glasujete u anketi,pa da tako probamo dobiti neki poredak ispita
možete glasovati za tri najteža ispit sa druge i treće godine


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 06 ruj 2008 22:17 
Offline
Sega mega kul forumaš
Avatar

Pridružen/a: 13 svi 2006 08:08
Postovi: 2177
Lokacija: CH
mozda bi bilo lakse da si napravio anketu, a onda ako netko hoce obrazlagati moze dodatno postati ( anketa cisto radi jednostavnosti i preglednosti )... :roll:

_________________
kako se osjecate trenutno? optimisticno, al uskoro ce me pustit... ( josephine )


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 06 ruj 2008 22:32 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
Misliš anketu za drugu i treću godinu,za predmete?
Super ideja,tako ćemo i napravit :thumbsup


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 08 ruj 2008 20:54 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
Citat:
Počet ćemo kao u onom vicu, imamo dvije vijesti, jedna je dobra,a jedna loša.
Loša vijest je to što je KPP daleko najteži ispit na trećoj godini (po mišljenju mnogih i najteži ispit na fakultetu)
Dobra vijest je da nakon što riješite KPP put prema diplomi je slobodan :)
KPP je jako kompleksan i težak predmet, a i ispitivači su jako zahtjevni. Međutim, katedra je na glasu kao iznimno
susretljiva prema studentima (taj stav je potvrdila i anketa na forumu gdje su ispitivači mahom dobili visoke ocjene).
Profesor Tomašević jedan od najboljih predavača na fakultetu, i po meni jedan od naj poštenijih profesora. Traži znanje,ali ne
traži nebuloze za koje je nužno učenje knjige napamet ili zvanje rođaka ŽDO-a da vam objasni kazneni postupak,dapače, cijeni se povezivanje
i snalažljivost.
Za naučiti KPP potrebno je minimalno mjesec,mjesec i pol dana kvalitetnog učenja. Da biste imali neku realnu šansu za proći, morat ćete naučiti
apsolutno sve. Polovično učenje vas može dovesti jedino do komisije, jer vas profesor kroz 4 pitanja provede kroz čitavo gradivo.
Ukoliko niste spremni, ili znate da niste spremni, nemojte izlaziti. Komisija iz KPP-a postoji, pa se nemojte igrati.
Još jedna sitnica vezana uz komisiju, ukoliko niste naučili pad je siguran . Nemojte se nadati da će vam se pokloniti ocjena ili nešto slično.
Inače na samoj komisiji, ili ćete dobiti visoku ocjenu (3-4) ili nećete proći. Sredine nema.
Što se tiče samog ispita postupak je malo specifičan. Budući da vremenski ispit traje jako dugo , profesor Tomašević na početku svakog ispitivanja
zaduži jednog pojedinca da napravi raspored odgovaranja. U praksi to znači da ćete dobiti svoj termin, i da ste tada dužni se pojaviti i odgovarati.
*Mali savjet, ako ste dovoljno spretni možete biti osoba koja će raditi raspored, i sebe ugurati na neki dobar termin :)
Po meni je nekako najbolje uhvatiti termin oko 15:30-16:30.Imate dovoljno vremena da ponovite najbitnije stvari,nešto pojedete,i odmorite se.
*Savjet II, čim ugurate svoje ime i prezime na listu, bježite što je dalje moguće od kabineta da ne biste slušali nebulozne priče osoba koje po 20ti put
polažu KPP, i uvijek su im drugi krivi što su pali.*
Slušanje ispita je moguće,ali kako je konkurencija velika, trebate doći među prvima jer u kabinetu ima mjesta za samo dva slušača. Inače,preporučam da par puta poslušate ispit,jer će vam to jako jako pomoći u pripremi ispita.
U kabinetu se obično nalaze tri osobe,dva slušača iosoba koja odgovora.
Kada sjednete u stolicu za ispitivanje, dužni ste izvući jednu karticu iz koje ćete biti pitani.Nakon što je izvučete imate pravo malo i razmisliti o pitanjima,i napraviti u glavi koncepciju.
Kartica ima 400,podijeljene su u nekoliko setova,a setovi se mijenjaju svaki ispitni
rok.Čisto da vam ne bi palo na pamet učiti po karticama. Kartica ima 4 pitanja. Najčešće je ovako podijeljena:
1 pitanje - povijesni dio ili opći dio
2 pitanje - načela! (najbitniji i najvažniji dio)
3. pitanje - postupak
4. pitanje - dokazi.

Ukoliko ne znate načela, jako je vjerojatno da ste pali ispit. Zbog toga ponavljate načela dok ih ne znate savršeno.
Profesor je jako spreman pomoći i izvlačiti znanje iz studenata (čak i kad znanja realno nema :), pa čak i ako niste briljirali na prvom ili drugom pitanju postoji šansa da ćete proći ukoliko treće i četvrto pitanje bude ok. Prilikom odgovaranja budite smireni, odgovarajte polagano, i razmišljajte o pitanju.
Vremenski,ispit jako dugo traje,od 45-60 minuta pa i duže.

Što se tiče same pripreme za ispit, to je jako nezahvalno područje jer svatko ima drugačiji sistem.KPP sam učio iz skripte za pravosudni (samo za ponavljanje!),kratkog pregleda,Krapca,knjige profesora Tomaševića. Sve navedeno osim knjige imate u skriptarnici na Nasciturusu. Knjiga je dobro napisana,no nažalost je već 10 godina stara,pa nije baš u toku sa najnovijim izmjenama i dopunama zakona.
*Jako bitno,nemojte,ali opet ponavljam nemojte ni pod razno preskakati fus-note. Tekst u fus-notama je često bitniji od onoga u glavnom tekstu!*
Novo izdanje kratkog pregleda je 2007/08 i možete ga naći u skriptarnici Nasciturusa.


Katedra za KPP je jedna od rijetkih koja se trudi svoj predmet približiti studentima, pa tako svake godine priređuju i simulirano suđenje u kojem studenti preuzimaju uloge sudaca,vještaka,okrivljenika i ostalih sudionika u kaznenom postupku.Cilj tog suđenja je da približi kazneni postupak studentima. Ideja je odlična,ali u doba kada se provodi taj projekt, vas 90 % će učiti KP ili GP u nadi da će očistiti godinu.
Svejedno :s :s :s katedri za KPP zbog ideje i volje.
Inače samo suđenje uvijek bude jako urnebesno, jer svaka grupa ima dežurnog Ally Mcbeal / Antu Nobila koji je pogledao malo previše američkih odvjetničkih sapunica, pa čisto zbog toga preporučam da se pojavite


Nije napravljen onaj dio o kolokvijima,pa molim nekoga tko je upućeniji u navedeno neka da par informacija.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 26 ruj 2008 18:21 
Offline
Aktivan

Pridružen/a: 29 vel 2008 21:05
Postovi: 69
Inso je jako dobro napisao post o kpp-u, tako da nemam puno toga dodat.
Napisat ću literaturu iz koje sam učila:
1.) knjiga prof Tomaševića
2.) kratki pregled predmeta ( čula sam da je izaša novi, ja za to nisam znala pa sam iz starog učila)
3.) skenirana predavanja, ima ih u skriptarnici
4.) službena predavanja opći dio, ima ih u skriptarnici
5.) skripta načela, ima ih u skriptarnici
6.) temeljni instituti međ prava
7.) zkp

Po mome mišljenju, za pripremit ovaj ispit, treba oko mjesec i pol, dva mjeseca intezivnog učenja. Naravno to sve ovisi od studenta do studenta, i o tome koliko sati dnevno učite. Ispit je jako težak, al je gradivo zanimljivo. Bitno je da odgovarate lagano I razgovjetno. Ja , eto, imam taj problem da kad odg govorim brzo, da ponekad ni sama sebe ne uspijem povatat sve šta sam rekla. Pa mi se dogodilo da sam 2, 3 puta provalila glupost, ali prof me odmah na to upozorio i ja sam to ispravila. Tako da greške su moguće, al ne neke kardinalne, I možete se ispravit i odg ne moraju bit savršeni.
Prof je spreman pomoći, da vas podsjeti ako zastanete. Ali svo gradivo se treba znat, nema preskakanja, sve je povezano. On uz pitanje koje ste izvukli, postavi još par podpitanja, bitno je razumijevanje i povezivanje gradiva.

Kpp se može i kolokvirat. Kolokvij se sastoji od dva dijela, opći i posebni. Prof na početku god objasni sve o kolokviju. U 11 mj već počmu mali testovi koja su svaka 2 tj na vježbama. Ti testovi nisu uvjet za izać na kolokvij, ali se boduju za kaznenopravnu praksu na 4 god. Prema rezultatima testova, kolokvija i dolaska na vježbe, što se sve boduje. Stvara se rang lista, i 10-tak najboljih studenata s te rang liste će obavljat kaznenopravnu praksu na 4 god. Na kolokvij opći dio se može izać u 2 mj, ako položite, onda u predroku možete izać posebni dio. Ako se odlučite izać na kolokvij u 6 ili 9 mj. onda možete izać na kolokvij opći dio, u prvom dijelu roka, a posebni u drugom dijelu.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 26 ruj 2008 19:06 
Offline
Aktivan

Pridružen/a: 29 vel 2008 21:05
Postovi: 69
A sad malo o g2.
Prvo ću napisat literaturu:
1.) za učenje-isključivo knjiga i zoo
2.) za ponavljanje-skripta sa nasciturusa koja je jako dobro napisana

Po meni je ispit iz g2 težak, ali nekima i nije.za pripremit ispit treba oko mjesec dana. Gradivo mi je bilo dosadno, što mi ga je možda još više činilo težim. Ispit traje podosta, jer prof postavlja dosta pitanja. Uvijek je prvo pitanje koje će vam prof postaviti, ono iz općeg dijela, koje se ući i za g1. neki ljudi to ne uče ili ne ponove pa padnu. al ona vam ne ide dalje ako to neznate. eventualno će vam postavit još jedno pitanje iz općeg dijela, i ako ne budete znali, gotovo, ne ide se na obvezno.
Za odgovarat ulaze po dvoje studenata, onaj koji odgovara i onaj koji je sljedeći za odgovarat, te slušać.
Znači, prvo pitanje iz općeg dijela i onda postavi po par pitanja iz svakog dijela, opći dio obvezno, ugovori, izvanugovorni.
Savjetujem da dođete što ranije na faks, kako bi mogli što prije ući, inaće ćete čekati podosta ispred kabineta. iskreno prof mi nije sila nikako. to naravno ne znaći da ona nije objektivna, kriterij za položit je jasan, znanje.
Ali ona je ovako svojom pojavom malo hladna,kao da je studenti ne zanimaju, predavanja su joj monotona, puši non stop :roll: , u ladici ima šteku pa samo vadi :lol:
e da i ako ne znate zna sprdat, doživila, ne na svojoj koži, nego kolega koji je odg prije mene dok sam ja čekala svoj red. tako da :thumbsdown , a i nije baš da je spremna pomoć i posvetit vrijeme studentu ako imate pitanja. kao da samo obavi svoj dio posla i to je to.
Ako je prof odsutna, onda zna pitat asistentica. Savjetujem ići na vježbe, ona ih drži, jer se na njima svaki sat nešto radi, prelazi zoo itd.
Kako asistentica ispituje neznam, jer nisam kod nje odg, ali navodno da zna dosta pilat po izvori.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 27 ruj 2008 00:12 
Offline
Veteran
Avatar

Pridružen/a: 21 pro 2005 02:43
Postovi: 967
Lokacija: California Sky
a kakva je situacija kod asistenta?

_________________
http://www.rhcp-cro.com


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 27 ruj 2008 14:03 
Offline
Aktivan

Pridružen/a: 29 vel 2008 21:05
Postovi: 69
Teeja je napisao/la:
a kakva je situacija kod asistenta?


Neznam za njega, ok mi se činio na vježbama. Kod njega se može odg, ako izađeš kolokvij opći dio, al ne uvijek, nekad on pita nekad tomašević.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 13 lis 2008 21:53 
Offline
Forumaš

Pridružen/a: 27 srp 2008 16:41
Postovi: 476
Ustavno pravo
Kako je već većina studenata upućena, na Ustavnom pravu su tri predavača: prof. Bačić, asistent Bačić i doc. Šegvić. Sva trojica imaju različit pristup ispitu i predavanjima. Doc, Šegvić jako praktično i "duhovito" objašnjava materiju. Bazira se na konkretne stvari, čl. Ustava koji su bitni za rješavanje akata i dobro je na njegovim predavanjima (ukoliko se može pohvatati) zapisati sve. To kasnije prilikom učenja puno olakša stvari.
Prof. Bačić obično na predavanjima iznosi ono što kasnije i ispitiva na usmenom dijelu ispita tako da (ma koliko se to nekim studentima činilo "dosadno") stvarno treba ići na predavanja i zapisati što je više moguće...
Asistent Bačić je, mislim da će se mnogi složiti, iznimno pristupačan i uvijek spreman pomoći studentima, tako da odlazak na konzultacije kod njega nije nikako izgubljeno vrime...
Literatura:
Ustavno pravo i političke institucije 2007.g. - tzv. crna knjiga - iz nje prof. Bačić drži većinu predavanja i ona je knjiga za usmeni dio ispita, s tim da treba imati na umu da se ne ispituje samo iz nje već i iz druge knjige (osobno iskustvo).
Ustavno pravo Republike Hrvatske -tzv. bila knjiga - ona je za pismeni dio ispita.
Ustav RH - ima nekih 150-ak čl. i poželjno je prije nego se uopće krene učit najprije barem dva puta pročitati Ustav.
Ispit:
Pismeni dio se sastoji od tri lista: A, B, i C. List A sastoji se od 20 pitanja koja su u biloj knjizi markirana crno i odmah ispod se nalazi i pasus sa odgovorom, šta znatno olakšava stvar. Bilo bi dobro taj list A rišit u roku nekih 20-ak min. tako da ostane više vrimena za akte....
List B - akti: dobije se list sa tri akta (tri situacije koje treba na odgovarajući način razriješit). Dobro je otići na stranice NN i tu pogledati kako to zapravo izgleda (donošenje zakona npr.).
Prilikom rješavanja akata studenti se mogu služiti sa bilom knjigom jer se u njoj u biti i nalaze modeli za rješavanje samo ih treba znati prepoznati.
Usmeni dio: ako je pismeni dobar, na usmeni se izlazi već nakon 2-3 dana, tako da je jako loše pripremati se najprije za pismeni, a usmeni, ono ima vrimena...
Za olakšati si stvari dobro je krenit učit iz crne knjige (recimo usmeni) pa tek onda za pismeni (bila knjiga), jer inače postoji opasnost da ćete taj usmeni rastizat kroz cilu godinu...
Ovo je jedan od onih predmeta kod kojih koliko uložiš toliko ti se i vrati, tako da je najbezbolniji i najlakši put do prolazne ocjene - naučit i proć.
Vrime: oko misec dana konstantnog, ne pretjeranog učenja je sasvim dovoljno...


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 14 lis 2008 11:01 
Offline
Forumaš

Pridružen/a: 27 srp 2008 16:41
Postovi: 476
Kazneno pravo
Predmet Kazneno pravo vodi prof. A. Kurtović uz asistenciju A. Krstulović. Prof. Kurtović na predavanjima vrlo detaljno izlaže materiju pa se zapisivanje iste obično pokaže dobro na usmenom dijelu ispita (za one sretnike koji doguraju do tog dijela :) ).
Pismeni dio ispita nešto je teži utoliko što se sastoji od negativnih bodova. Sastoji se od listova A i B. List A (koji nosi negativne bodove) sastoji se od 7(?) pitanja i za taj problematični dio ispita je važno uzeti u ruke kazneni zakon i jako dobro naučiti prvih 89 čl. Centrali dio zakona čine čl. 25-47 te bi njih nažalost trebalo naučiti čak napamet jer često budu pitanja tipa "2 godine i više" i "do dvije godine", pa te male razlike znatno otežaju stvari...
List B sastoji se od 5 pitanja (ono klasično: pitanje-odgovor) ne nosi negativne bodove pa tu nema straja, slobodno zapišite sve šta smatrate da bi moglo biti točno, jer na kraju i pola boda odluči hoćete li pristupiti usmenom dijelu ispita.
Literatura: P. Novoselec - Opći dio kaznenog prava 2007.g. (oni koji se odluče za stariju literaturu neka bar pogledaju ima nekih sitnica koje u starijim izdanjima nema).
Posebni dio kaznenog zakona 2007.g - iz ovog dijela sljedeći capiteli:
-protiv života i tijela
-protiv časti i ugleda
-protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
-protiv imovine
-kd izazivanja prometne nesreće
Ako netko zna više, neka nadopuni ili ispravi....
Iz knjige Opći dio kaznenog zakona jednostavno treba znati sve.
Ključ uspjeha kako na pismenom tako i na usmenom dijelu ispita je: koristiti zakonsku (kaznenopravnu) terminologiju. Dakle, bolje nešto objasniti sa manje riječi ali njima razumljivo.
Vrime: ah, za one koji nisu baš u toku sa predavanjima, bojim se da će morati izdvojiti oko 2 miseca za ovakav jedan opsežan i zahtjevan predmet.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 14 lis 2008 17:26 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
UPRAVNA ZNANOST

Literatura:
1. „Nauka o upravi“ – Eugen Pusić
2. „Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi“ – Pusić, Ivanišević, Pavić, Ramljak ( str. 3-48, 61-75, 111- 136, 139-204)
3. Zakon o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi

Upravna znanost je srednje težak ispit za koji je meni bilo potrebno oko 2-3 tjedna učenja i s njim ne bi trebalo biti većih problema tj. kao i kod većine drugih ispita: naučiš – položiš. Međutim, s obzirom na to da se radi o ispitu koji se sastoji od dosta kompliciranih definicija, podjela, povijesnih podataka znači materiji koja, po mišljenju nekih studenata, i nije baš previše zanimljiva, a nekima ni razumljiva, može se dogoditi da se polaganje ovog ispita malo i razduži. Pozitivno je to što se također može dogoditi da ovo bude najlakše položen ispit ikada. Ispituju ga dva profesora, prof. Lozina i prof. Cvitan i nema puno pravila koja bi baš uvijek vrijedila za bilo kojeg od njih .

Ispit kod prof. Cvitana je usmeni , profesor uvodi u kabinet po 3- 4 studenta koje pita najčešće po dva pitanja, traje oko 15-20 minuta za cijelu grupu studenata koji odgovaraju.Prof. ispituje po knjizi „Nauka o upravi“. Pitanja su većinom iz teksta koji je napisan krupnim slovima ali nemojte se iznenaditi ako se dogodi da pitanje bude iz teksta pisanog sitnim slovima. Za ovaj ispit nema pravila, može se položiti sa par rečenica koje imaju bilo kakve veze s pitanjem, ali i da iziđete prije nego li ste ušli ako dobro ne naučite.

Prof. Lozina ispit provodi pismeno a traje oko pola sata što je i više nego dovoljno vremena. Ispit se sastoji od 3 pitanja , od kojih za prolaz treba točno odgovoriti na 1.5 pitanje. Ispiti se ispravljaju odmah nakon što su svi završili s pisanjem, profesor pročita ocjene, malo porazgovara i našali se sa studentima, bar je lakše pasti ispit u tako opuštenoj atmosferi… Ocjene se najčešće odmah upisuju a moguće je, za razliku od nekih drugih profesora, dobiti i visoku ocjenu .Što se tiče literature, sigurno je da je naglasak na knjizi „Hrv. središnja državna uprava“ i mislim da se rijetko događa da iz nje ne bude bar jedno pitanje u pismenom tako da ovu knjigu treba naučiti vrlooo temeljito (povijesni dio se ni slučajno ne preskače) ali isto tako bude pitanja i iz zakona i iz druge knjige. Profesor je korektan , može se s njim porazgovarati o svemu što vas zanima . Mala napomena: zna da postoji skripta pa vodite računa da često postavi pitanja na koja se ne može odgovoriti ako ste učili samo iz skripte.

Iznimno, ispitivati može i asistent Klarić. On je također korektan i vrlo susretljiv prema studentima, ali ja nisam kod njega odgovarala pa ako netko je, bilo bi dobro da detaljnije napiše …


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 24 lis 2008 19:14 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
vodič za mjp....

MEĐUNARODNO Javno PRAVO

Profesori:

dr.sc. Vesna Barić Punda
dr.sc. Davorin Rudolf

Na predavanja iz ovog predmeta se isplati ići jer je puno lakše položiti ispit i dobiti super ocjenu.
Prošle godine je profesorica onima koji su joj išli na predavanja dala odličan,a na ispitu su se međusobno ispitivali.
Kod profesora Rudolfa u predroku također nije teško,dovoljna je skripta s foruma,a ali u redovnom ispitnom roku ipak treba malo opširnije,i treba pripazit na stvari koje nema u skripti(za ovu proširenu još nisam provjerila koliko je dobra,ali i nedopunjena je bila ok,s tim da je falilo nekoliko lekcija).
Kod profesorice nisam odgovarala ali većina iskustava za koje sam čula su bila pozitivna.
Ona ispituje sve,na što otvori knjigu,a i za razliku od profesora koji pita samo krupna slova(sitna traži samo kod definicije agresije i stvari vezane za RH),ona pita i sitna slova.
Profesor voli ispitivat rat,ali preskakanja nema,postavi oko 5 pitanja,obavezno nešto iz međunarodne zajednice.
Ima pitanja koje on često vrti,ali se može dogodit da dobijete pitanje koje baš i ne pita,pa je bolje učit sve.
Jedino što sam primjetila je da ne pita baš specijalizirane ustanove i EU.
Profesor je jako korektan kod ocjenjivanja,prijašnje ocjene nisu bitne i ako naučite dobit ćete peticu bez problema,a čak i ako se zapne na jednom pitanju a sve ostalo bude super daje četvorku.
Prolaznost je kod njega jako visoka,kao i ocjene.
Primjetila sam u 9.mjesec da je dvojki bilo najmanje.
Voli da su definicije precizne,da se ne mulja nego odgovara kako piše u knjizi,a za ostalo se i može malo improvizirat dok god je u skladu s gradivom.
Samo je zeznuto ako šutite na prvom pitanju,onda se sigurno pada,što nije slučaj ako ne znate odgovor kod idućih pitanja.
Obično pita po jedno pitanje s početka knjige koje mnogi preskoče,tipa Akvinski,Vettel,Grotius.
Po mom mišljenju ispit nije težak,profesor je jako ugodan i simpatičan.
Njemu na predrok možete izaći i ako se niste ni pojavili na predavanjima.
Preko puta faksa ima skripta od nekih 170 strana koja je jako dobra,neke lekcije su čak i preopširne,samo što fali pravo mora.
Knjiga ima 970 strana,ali se dnevno može jako puno proći jer je materija lagana,nema potrebe za učenjem napamet.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 09 stu 2008 12:36 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
http://www.nasciturus.com/najnovije/rad ... odinu.html


ovo je radna verzija teksta, bez grafičkog oblikovanja, linkova,uvoda i ostalog.

Nadamo se da ce netko jos dati koji komentar, ili nesto dodati


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 09 stu 2008 13:39 
Offline
No life
Avatar

Pridružen/a: 21 pro 2007 18:54
Postovi: 1364
Inso je napisao/la:
http://www.nasciturus.com/najnovije/radna-verzija-vodica-za-drugu-godinu.html


ovo je radna verzija teksta, bez grafičkog oblikovanja, linkova,uvoda i ostalog.

Nadamo se da ce netko jos dati koji komentar, ili nesto dodati



Financijsko bi trebalo dosta izmjeniti. Svaka cast dannyu sta se potrudio i napisao onliko ali od ove godine su svi na 2. godini po novome programu a on opisuje stari program tako da su informacije zastarjele. Nadalje se on u zivotu bavi tom tematikom pa bi i u pogledu na tezinu ispita trebalo jos 1 ili 2 misljenja da se dobije objektivniji stav o tezini ispita.
Sto se tice odnosa profesora prema studentima se slazem 100%, svakako ga je dobro procjenio :thumbsup

dalje jos nisam procitao pa cu to sada...


EDIT:

kod ustavnoga bi dodao par savjeta o aktima i po koju recenicu o listu C

kod kaznenoga nisam shvatio sustav bodovanja, jesu li djelovi povezani, jeli oba djela sadrze gradivo iz opceg i posebnog ili je lista A jedno a list B drugo. Jeli ima neki uvjet sta se tice broja tocnih odgovora iz jednog odnosno drugog djela.
Opcenito je sve dobro napisano ali bi par informacija i savjeta vise, dobro doslo.
Kad kolokviram koji od ovih predmeta dodat cu sve o tome, ali za sada bi bilo odlicno ako bi jos par ljudi koji su polozili ove ispite, mogli dati neki savjet u pogledu najvaznijih djelova literature, na sta se treba usredotocit na ispitu, koji se kolokviji isplate i sl.

_________________
Spoiler: Prikaži
Kosmos pravedniku na chatu:
Kod:
pravednik, imaš nik ka netko ko ostavlja oglase po javnin zahodima da će tog i tog dana u tu i tu uru silovat onoga ko se bude tu i tu naša...


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 09 stu 2008 14:03 
Offline
Forumaš
Avatar

Pridružen/a: 03 tra 2008 23:53
Postovi: 438
dakle,što se tiče financija slažem se s dannyjem u pogledu težine ispita i odnosa profesora prema ispitu i studentima. naime.i ja smatram da ovaj ispit i nije tako težak kao što postoje mišljenja i meni je trebalo isto tako 3 tjedna da ga naučim i položim bez problema iako baš i nemam nekih afiniteta prema tom ispitu :grin: . i isto tako mogu reći da mi je ovo bio jedan od najugodnijih ispita na faksu :thumbsup .


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 09 stu 2008 18:54 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
nekistudent je napisao/la:

kod kaznenoga nisam shvatio sustav bodovanja, jesu li djelovi povezani, jeli oba djela sadrze gradivo iz opceg i posebnog ili je lista A jedno a list B drugo. Jeli ima neki uvjet sta se tice broja tocnih odgovora iz jednog odnosno drugog djela.


Problem sa kaznenim pravom je sto se koncepcija ispita mijenja svakih par mjeseci.
Koliko sam cuo, navodno se sada opet vraca na najgoru mogucu kombinaciju, 8 opisnih pitanja, svako daje po tri boda, za polovican odgovor se daje jedan bod, 12 bodova potrebno za proci pismeni.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 10 stu 2008 19:38 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
OBITELJSKO PRAVO

Ovo je ispit koji uz malo srece moze proci jako bezbolno. Pod srecom smatram cinjenicu da vas ne dopadnu pitanja „bez“ odgovora kojih ima poprilicno (npr. mozete se naci u situaciji da vam ni priblizno nije jasno sto vas profesorica pita).
Ispit sam po sebi nije apstraktan dakle ucljiv je i recimo da zahtijeva nekih dvadesetak dana rada. Iako je materija sama po sebi zanimljiva i vise manje svakodnevna sastoji se od dosta nabrajanja, slicnosti i detalja koji se naposlijetku zbog na prvi pogled logicnosti gradiva znaju pomijesati. Kao i kod svakog ispita bitno je dobro ponoviti gradivo.

PREDAVANJA
Osobno predavanjima nisam cesto prisustvovala i smatram da nisu toliko bitna. Cak sam od nekoliko kolega cula da je studente koji su bili redoviti pitala po predavanjima i dosta cjepidlacila, ponavljam ovo sam samo cula, ne mora znacit da je istina.

VJEZBE
Na vjezbe morate ici jer se vodi evidencija o dolascima. Na kraju godine ako imate vise od 4 izostanka (vise od dva u svakom semestru) duzni ste donijeti ispricnicu doktora opce medicine da biste dobili potpis. Opcenito vjezbe su mi ostale u ugodnom sjecanju.

SAM ISPIT
Na ispitu vlada jako ugodna i opustena atmosfera. Ulazi vas po nekoliko kad vas profesorica prozove (dakle nema svojevoljnog ulazenja) i ovisno o tome kolika je taj dan guzva postavlja do desetak pitanja (znaci pokusa vas propitati cijelo gradivo).
U vecini slucajeva odgovor na postavljeno pitanje je kratak i konkretan te se prije svaga trazi razumjevanje gradiva (sve mozete donekle objasniti svojim rijecima).Cak i ako ne znate jedno cijelo pitanje profesorica vas nastavlja ispitivati.
Profesorica ima razumjevanja za studente koji izlaze po treci put.



Literatura koju sam koristila
1. Knjiga Obiteljsko pravo (III. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje), prosinac 2007.
2. Skripta 2008. ((http://www.nasciturus.com/skripte-i-isp ... /index.php)
3. ObZ (http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1583.htm)
4. ZIDObZ (http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/3144.htm)
5. Konvencije

NAPOMENE:
* Dosta pitanja bude iz ObZ i ZIDObZ kojih nema u knjizi tako da je bitno i njih dobro proucit.
* Topic obiteljskog prava (viewtopic.php?f=19&t=12) pun je friskih informacija, iskustava i ispitnih pitanja, tako da ga dobro procitajte.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 01 ožu 2009 18:54 
Mene je prekrasna prof. Dijana, pitala o Obiteljskom zakonu, kojeg sam ja morao znati u ˝starom˝ izdanju, i to u 12. mjesecu, iako je 1.1. iduće godine trebao na snagu stupiti Z. o iz. i dop. Obit. Z., koji je neke članke mijenjao...
Isto tako me ista ta predivna gospođa jednom tako galantno bacila na pitanju o Z. o izmj. i dop. Zakona o posvojenju kada posvajaju stranji državljani koji je stupio na snagu tek tijedan dana prije mog ispita, ali kako je ona meni mudro objasnila ˝Ob. pr. je pozitivno pravni predmet i mi ga moramo znati pratiti˝.

Stoga, ako mislite da je sve to uredu, onda se slažem s vama da je ovo ˝lagan ispit˝. :wh


Vrh
  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 01 ožu 2009 20:53 
Offline
-Admin-
Avatar

Pridružen/a: 22 pro 2005 21:54
Postovi: 6573
Pa, svakako je lakši od KP, GP i Financijskog prava za većinu studenata.

_________________
"Ja cu se sutra zaletit do faksa pa cu se raspitat kod profesora, krenit cu od zadnjeg kata. Lakse mi je odjednom se popet nego malo po malo."
Josephine


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 02 ožu 2009 01:18 
To sigurno da...


Vrh
  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 02 ožu 2009 20:14 
Offline
Forumaš
Avatar

Pridružen/a: 17 pro 2007 22:43
Postovi: 372
i definitivno je lakše od ustavnog...


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 09 sij 2010 22:55 
bruca je napisao/la:
i definitivno je lakše od ustavnog...

ustavno ti obično bude extra teško u 9. misecu jer nevoli puštat ljude, pa makar im i za uvjet bilo...
no u 12. pita takve gluposti i tako je vesel, a da izađeš i kabineta, ni neznajući zapravo kako si tako lako proša... :happy

dakle, kad hoće, pustit će te skoro na humoristični način :seewhy , a ako neželi onda si izgorija čin si uvatija kvaku za uć... :sok:


Vrh
  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 12 sij 2010 13:04 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
Pred vama je skoro finalna verzija vodiča za drugu godinu pravnog fakulteta.
Stavili smo je na forum da je pročitate, i date svoje primjedbe i komentare.
Nakon toga ide na net kao vodič za drugu godinu....
Znamo da ima puno teksta, ali mislimo da vam se stvarno isplati pročitati sve što je napisano ovdje.
Ako imate kakvu primjedbu, ili komentar, slobodno napišite


Citat:
Drage kolegice i kolege,

cestitamo vam na uspjesnom zavrsetku svoje prve godine na PFST. U ovih godinu dana ste vec puno toga naucili, gdje se nalazi menza,sto su kolokviji i seminari, sto znaci ECTS, gdje je referada(i da je bolje u nju ne ulazit) itd. Medutim, zavrsetkom prve godine se otvaraju mnoga nova pitanja, na koja cemo vam naravno pokusat dat zadovoljavajuce odgovore.
Kolegiji ECTS
OBITELJSKO PRAVO
9
KAZNENO PRAVO
13
PRAVNA INFORMATIKA, STATISTIKA I METODOLOGIJA DRUŠTVENIH ISTRAŽIVANJA
4
FINANCIJSKO PRAVO
4
Strani jezik
4
GRAĐANSKO PRAVO I
13
USTAVNO PRAVO
13
Ukoliko spadate u onih 12,2% studenata koji su uredno polozili svih 60 ECTS boda, ili ste polozili 50-59 ECTS boda, mozete slobodno preskociti ovaj dio i nastavit citat sljedeci. Ovdje cemo ukratko dati nekoliko savjeta u vezi izbora predmeta sa druge godine, za one studente koji ne mogu upisat punih 60 ECTS boda. Pa da za pocetak vidimo sto to sve ima na drugoj godini:









Druga godina studija na PFST je objektivno daleko najteza i potrebno je ulozit jako puno rada da bi se dala u roku. Posebno za studente koji i onako prenose neke predmete je skoro pa nemoguce zavrsiti drugu godinu u cjelosti u godinu dana. Zbog toga cemo vam ovdje dati nekoliko prjedloga kako podjeliti drugu godinu studija tako da je rasteretite u tekucoj akademskoj godini da bi nadoknadili zaostatke a zatim iduce godine mogli rjesiti ostatak ispita. Za pocetak bi mozda bilo dobro razmotriti u kojem se situaciji vi trenutno nalazite. Posto je prva godina takva kakva je, mozemo poci od nekoliko najvjerojatnijih kombinacija:
1) 1.)Niste polozili rim ili teoriju =44 ECTS boda
2) 2.)Niste polozili rim ili teoriju i sociologiju = 36 ECTS boda
3) 3.)Niste polozili rim i teoriju = 28 ECTS boda
Ukoliko imate vise od 50 ECTS boda, i onako upisujete cjelu godinu
Ukoliko imate manje od 28 ECTS boda, ne isplati vam se razmisljat o drugoj godini nego je bolje da se posvetite prvoj godini i ocistite nju u miru. Kada jednom krenete slusat predavanja sa druge godine a paralelno ucit I ponavljat ispite sa prve, samo ce vam se sve izmjesat u glavi. Naravno, mozete procitati sljedece savjete i upisati neki predmet sa 2. Godine, ali svakako se koncentrirajte na rjesavanje prve godine a drugu stavite za pocetak sa strane.

Da se vratimo na gornja 3 slucaja u kojima imate 44/36/28 polozenih ECTS boda.
Ako imate 44 ECTS boda ostali su vam ili rim ili teorija. To svakako nije los pocetak i ako ste u ovoj situaciji uz malo truda i pametno kombiniranje predmeta, mozete stici ostale kolege koji su polozili vise ECTS bodova od vas. Za pocetak jedan mali savjet, ukoliko niste polozili rim, nemojte upisat gradansko, ukoliko niste polozili teoriju, nemojte upisat ustavno. Razumjevanje gradanskoga je neusporedivo lakse ako ste naucili vec neke osnove iz rimskoga prava, a ustavno se nadovezuje na neke stvari koje se nauce na teoriji. Evo, vec smo pronasli jedan predmet koji ne bi trebali upisati. Medutim, vi imate pravo upisati 44 ECTS boda, a bez gradanskoga ili ustavnoga bi upisivali 47 ECTS boda. Dakle, morate odustati jos od jednoga predmeta. Sto dolazi u obzir? To podosta ovisi o vama i statusu predmeta koji vam je ostao. Prva varijanta je da se osjecate spremno za ispit koji vam je ostao, da ste vec ucili za njega i da je samo pitanje vremena/srece kada cete ga polozit. Ako ste u ovoj situaciji, bolje je odustat od nekog lakog predmeta, mozda cak od stranog jezika koji gotovo ne zahtjeva ucenje. Na taj nacin imate najbolje mogucnosti stici ostale kolege. Ali je ovakva kombinacija i najzahtjevnija i tesko izvediva. Druga potpuno suprotna opcija bi bila odustat od statisticki najtezeg ispita na drugoj godini financijskog prava.Ovaj ispit nosi samo 4 ECTS boda ali jako je zahtjevan i trazi puno ucenja. Prednost je ovdje sto cete lakse doci do nesto vise ECTS bodova, necete izgubiti puno vremena da dobijete ova 4 ECTS boda ali isto tako na ovaj nacin samo odgadate izlazak na ispit iz financija (sto mozda i nije losa ideja posto je 3. godina nesto laksa od 2. ali je to opet pitanje vase volje i procjene vasih mogucnosti ). U cjeloj prici nismo spomenili kazneno pravo, obiteljsko pravo i statistiku. Pa samo ukratko, iz kaznenog prava postoje kolokviji. Prvo pisete 3 testa na koja mozete izlazit i bez ociscene prve godine. Ako padnete maksimalno 1 od 3 mozete ga nakon 3. Testa ponavljat. Tko negdje do veljace ocisti drugu godinu i ima polozena 3 testa, izlazi na oslobadjajuci kolokvij. Dakle kazneno pravo je dobar izbor jer ga mozete rjesavati paralelno sa ispitom koji vam je ostao i imate vremena rjesit ispit sa prve godine prije nego se zahtjeva ociscena godina za izlazak na kolokvij. Na kolokvij iz statistike mozete izac ako imate dovoljno dolazaka na vjezbe i to bez obzira dali imate jos nepolozenih ispita sa prve godine. Dakle i statistika nije losa za vas. Kolokviji iz obiteljskoga se ne isplate ali obiteljsko je za razliku od ostalih pozitivnopravnih predmeta na ovoj godini, nesto lakse i moze se uz normalan rad bez problema polozit. Eto, toliko od nas za vas sa 44 ECTS boda, pogledajte sto smo jos napisali o pojedinim predmetima i ispitima pa na temelju svega donesite odluku sto cete upisat.
Ako imate 36 ECTS boda, ostala su vam 2 relativno zahtjevna ispita. Za oba ispita trebate vremena da bi se kvalitetno spremili i polozili ih. Dakle, prvo sto vam savjetujemo je da si ne natovarite previse teskih ispita sa druge godine, osim ako ste vec spremni oba ispita i uvjereni da cete ih rjesit prije nove godine. Ako niste bas 100% sigurni u to, predlazemo vam sljedecu kombinaciju:
Ako ste polozili rimsko pravo: upisite gradansko pravo a,
ako ste polozili teoriju prava: upisite ustavno pravo
Jedan od ova dva ispita vam daje 13 ECTS boda dakle, preostaju vam jos 23 ECTS boda.
Drugi ispit kojeg bi bilo pametno uzet je obiteljsko pravo. On nosi 9 ECTS boda i njega se i onako ne isplati rjesavat preko kolokvija tako da odmah imate jedan dostizan cilj koji vas ceka od 15.6 pa nadalje.
E sad sa preostalih 14 ECTS boda postoje razne varijacije na temu.
1. 1.opcija : ako ste polozili rimsko pravo onda uz gradansko ipak upisite ustavno pravo . Kolokvije i predrokove iz ustavnog prava zanemarite. Vama je najbitnije da od 15.6 do 1.10 imate 4(sa dekanskim 5) prilika da polozite ovaj ispit, a posto je njegovo polaganje povezano sa dosta srece, svaki izlazak povecava sansu da prodete. Ako i ne prodete, imat cete ga za iducu akademsku godinu barem odslusanog pa cete ga tokom cijele sljedece akademske godine moc izlazit u svim rokovima.
2. 2.opcija za one jako ambiciozne: ako imate spremne sve ispite sa prve godine i ocekujete da cete to bez puno dodatnoga ucenja rjesit do 10.2. onda upisite kazneno i izlazite na testove a zatim na kolokvij. U dijelu za studente sa 44 ECTS boda je opisano kako se zaostaci sa prve godine odnose na pravo izlaska na ispite i kolokvij iz kaznenoga prava. Sami odlucite jeli vam preveliki rizik
3. 3.opcija : Upisite ubojitu kombinaciju financijsko pravo, strani jezik i informatika,statistika,metodologija. I ako ne stignete izac na kolokvije iz ovih predmeta, to nije tako strasno, jedini je problem sto cete jako tesko stic naucit financijsko pravo. Ako ovo uspijete odradit, racunajte da ste vise postigli nego oni koji su polozili opciju 1 ili 2 jer ste rjesili financijsko pravo koje je jako naporno i ustedili dodatno nesto vremena jer iduce godine ne morate rjesavati strani jezik i miljun malih testova iz informatike statistike i metodologije. Osobno ovu 3. Opciju ne mozemo preporucit jer je jednostavno najnapornija. Stalno cete imati neke testove , morat cete dolazit najvise na predavanja i vjezbe itd.
Sve u svemu, svaka od 3 navedene opcije + 1 predmet ovisno o tome sto ste do sada polozili vam daje dobru mogucnost da barem dobrim dijelom ocistite drugu godinu.

Ako imate 28 ECTS boda, ostala su vam za polozit 2 najteza ispita na prvoj godini. To je naravno problematicno, ali treba napravit sto se napravit da i prilagoditi ovoj situaciji izbor ispita sa 2. godine. Kod izbora 28 ECTS boda postoji bezbroj mogucih kombinacija, ali nas savjet je da upisete one, koji se uz malo srece mogu poloziti bez previse ucenja, dakle one kod kojih je sreca vazan faktor. To je prije svega ustavno pravo. Pismeni se uz malo srece, koji sat ucenja i malo pomoci kod ucenja akata moze rjesit relativno bezbolno a usmeni ovisi o raspolozenju profesora, ali nije nesto problematican (uglavnom vas se vrati jednom ili dva puta ali onda polozite ako nesto znate). To bi dakle bila 13 ECTS boda. Ostalih 15 ECTS boda mozete potrosit na:
1) 1)Obiteljsko pravo + strani jezik – sigurna 4 boda i dobra vjerojatnost da cete obiteljsko pravo proc ako ga naucite . Malo teza i malo napornija opcija bi bila da strani jezik zamjenite sa informatikom,statistikom i metodologijom. Ali svakako ostaje u granicama moguceg i ako uspijete, napravili ste malo veci posao
2) 2)Kazneno pravo – jako tesko cete ga proc, pogotovo ako ga ne rjesavate preko kolokvija i niste u toku sa predavanjima
3) 3)Gradansko pravo – ako redovito idete na predavanja i vjezbe, naucite kvaltetno i izadete u predroku, imate pristojne sanse da ovaj ispit stvarno polozite
4) 4)Financijsko pravo + strani jezik + informatika,metodologija i statistika – ova kombinacija je jako naporna i sumnjamo u njezinu uspjesnost . Financije su tezak ispit koji zahtjeva puno ucenja a vama ce dosta problema predstavljati sto necete imati vremena za sve.(Ovo vrijedi i za teoretski mogucu kombinaciju financije+obiteljsko pravo)
Eto, toliko o mogucim kombinacijama. Sve su naravno samo nase sugestije i na vama je da ih u vecem ili manjem omjeru prihvatite. Najgore sto mozete uciniti je bez razmisljanja prepisat sto smo vam savjetovali. Procitajte detaljno sve informacije o predmetima koje vam ovdje dajemo, popricajte malo sa kolegama i doci cete do najboljeg rjesenja za sebe.




Gradansko pravo

Ovo je najvjerojatnije ispit sa kojim se najcesce plasi mlade i neiskusne brucose kad dodu na pravni fakultet. Ceste su one izjave tipa „Kacera se polaze barem 10 puta/xy godina“ ili “nema literature za ovaj ispit, pitanja nemaju veze sa gradivom a profesor baca ako ne znas svaki clanak zakona na pamet”. E pa, kao uvjek u svakoj prici ima malo istine, samo sto je u ovome slucaju naglasak na „malo“. Naravno da nije istina da je ovaj ispit nepoloziv, GP1 se moze poloziti, pa cak se moze poloziti i iz prvog pokusaja samo se morate spremiti kako treba da bi to mogli uspjet. Naravno, odmah vam se namece pitanje „a kako se treba spremit za ovaj ispit?“. E pa to cemo vam pokusat objasnit u nastavku ovoga teksta…
Sva predavanja i vjezbe drzi prof. Kacer s tim da ce prof. Perkusic uskakati najverojatnije onda kada se budu obradivala podrucja kojima se on bavi. Kako ce tocno njihova suradnja izgledati vam ne mozemo sa sigurnoscu rec, jer najvjerojatnije njih dva ni sami jos ne znaju tocno kako ce to izvest. Ali sa tim se ne trebate uopce zamarati, za sada je stvar takva da samo prof. kacer drzi ispite tako da je bolje da se koncentrirate na njega I njegova predavanja.
Gradansko pravo se sastoji od:
- Predavanja
-Vjezbi
-Napredne grupe
-gostovanja sudaca/odvjetnika/drzavnih odvjetnika...

Predavanja su slicna predavanjima koja ste do sada vec upoznali. Jedina je razlika sto prof. Kacer vise ukljucuje konkretne slucajeve i odluke sudova u svoja predavanja a ponekad trazi i od studenata da komentiraju nesto ili iznesu svoj stav o nekome pitanju.
Svako predavanje pocinje sa pitanjem „jeli imate pitanja?“. Svatko kome je ostalo nesto nejasno od proslog sata predavanja ili koga zanima gradanskopravni kontekst nekog aktualnog dogadjanja se tada moze javiti i postaviti neko pitanje. Nas savjet za sve one koji razmisljaju postavit neko pitanje, ako imate neko pitanje u vezi gradiva, onda stvarno ne postoje glupa pitanja i profesor ce vam sve objasnit, ali ako imate pitat nesto u vezi aktualnih dogadjanja, e onda ponekad postoje stvarno glupa pitanja. Da nas ne razumite krivo, profesor odgovori na svako pitanje bez obzira dali ga smatra glupim, samo se na ovaj nacin necete dobiti nikakve olaksice na ispitu, kolegama i profesoru cete biti naporni i uzet cete dosta vremena od predavanja. Zato, prije nego postavite neko pitanje, razmislite dobro o njemu. Pokusajte ga sami odgovorit, uzmite zakon u ruke i pokusajte naci nesto povezano s tim pitanjem. To vam je korisno iz 2 razloga. Kao prvo , necete postavljati glupa pitanja jer cete ih sami moc prepoznat kao takva, a kao drugo, profesor moze traziti i vase misljenje o tom pitanju a vase misljenje bi svakako trebalo biti pravno utemeljeno ako zelite da vas profesor zapamti u pozitivnome smislu. Sama predavanja su dosta zanimljiva i korisna. Profesor na predavanjima spominje koje definicije iz knjige ne priznaje i zasto. Na predavanjima cete cut i neka od onih pitanja tipa „tko je vlasnik teleta na mjesecu“ i tocne odgovore na njih. Tako da se svakako isplati dolaziti na predavanja iz gradanskoga prava.
Vjezbe iz gradanskoga prava su prakticki nastavak predavanja, samo u manjim grupama i sa malo vise komunikacije izmedu profesora i studenata. Na vjezbama se moze i dogoditi da dobijete nesto za domaci rad. Takvi domaci radovi uglavnom budu pisanje odgovora na neka zadana pitanja, pisanje tuzbi po nekakvim uputama ili nesto slicno. Uglavnom se ne radi o nicemu teskome samo je malo naporno jer morate vlastorucno napisati domaci rad. Vjezbe znaju postat dosta problematicne kada profesor odluci ispitivati gradansko pravo na vjezbama. Ponekad , kad profesor vidi da nitko nista ne zna, pocne ispitivati gradivo koje ste do tada vec odradili. To nacelno nema neke posljedice za one koji ne znaju , profesor ce vase neznanje komentirati par minuta pa izjavit onu svoju standardno „o majko mila“ i ide se dalje sa vjezbama. E... ovo bi bilo super da ne postoji iznimka. Iznimka je da ako neku osnovnu stvar ne znate, a profesor bude takvog raspolozenja, dobijete za prepisat neki zakon. To moze biti ZZK ali isto tako i ZOO pa pazite sta govorite. Najbolje je doc spreman na predavanja, na nacin da ste gradivo od proslog tjedna vec usvojili i zakonske definicije naucili. Onda se nemate cega bojati.
Jos 2 vazne stvari prije nego sto idemo dalje:
1. Ako vam se ne dolazi na predavanja i vjezbe, ne morate. Predavanja se naravno ne zapisuju, a vjezbi se mozete osloboti tako da odete u zemljisnoknjizni odjel suda, sudjelujete u radu napredne grupe, otidete na darivanje krvi itd. Ako vas ove opcije zanimaju, samo otidite do profesora i pitajte ga sta morate napravit.
2. NE, NIKAKO NI POD KOJIM UVJETOM NE PRIHVACAJTE OKLADE KOJE VAM NUDI PROFESOR!!!
O cemu se radi? Profesor nudi svako malo nekakve oklade na kojima mozete sa tocnim odgovorom na neko pitanje zaraditi 2 ili 4 ili cak 5. Naravno profesor ni u ludilo ne razmislja da vam da tu ocjenu. Kako bi postigao taj cilj, postavi pitanje tako da ga moze okrecati kako njemu pase, a vi kao studenti druge godine niste jos na toj razini da mozete prepoznati sve njegove zamke koje postavi. Isli bi cak toliko daleko da za prepoznavanje svih njegovih caka nije dovoljno polozeno G1, nego treba i G2, obiteljsko, gradansko procesno pravo, ustavno pravo i koja godina prakse u struci. Evo jedan primjer pitanja koje je prof. Kacer postavio na predavanjima pa sami procjenite bili dosli na ovo rjesenje:

prof.Kacer:“Ja vam prodam svoj auto koji vrjedi 10 000 eura za 6000 eura. Sve je uredno, ja sam upisan kao vlasnik u papirima, auto nije ukran ili nesto slicno.Papiri su stvarno ispravni. Bili vi prihvatili ovu ponudu?Dobijete auto skoro u pola cjene!“ Nakon jedno 20 minuta raspravljanja sa studentima i nasih neuspjelih pokusaja provjerit sta tu zapravo nevalja, prof. Kacer se zacudeno pita „pa kako se nitko nije sjetio? Ja sam ozenjen, bez obzira sta sam ja upisan kao vlasnik auta, zena mi je ex lege suvlasnik 50% i bez njezinog pristanka uvjek postoji mogucnost da ona trazi natrag pola auta“. Poslje toga je naravno naveo neku odluku ustavnoga suda koja to potvrduje itd. Eto, ako bi se vi sjetili njegove zene u cjeloj prici mozete pokusati da se kladite, inace NEMOJTE!

Napredna grupa je posebna grupa koja se sastoji od 20ak studenata koje profesor sam izabere. Ovi studenti imaju odredene privilegije. Prvi je taj sto mogu izaci na ispit vec pocetkom travnja. Drugi je taj sto je profesor uglavnom korektan na ispitu, ne nabija studentima toliku nervozu, uzima si vise vremena za ispitati svakog studenta i ne baca na svakoj gresci.
Profesor na predavanjima na vrijeme upozori da studenti koji zele uci u naprednu grupu moraju predati zamolbu, zivotopis i prjepis ocjena. Uglavnom je pravilo da oni koji imaju prosjek iznad 4.0 i oni koji imaju rimsko pravo 4 ili 5 upadaju bez problema, a svi drugi moraju dokazati da imaju nekakve posebne kvalifikacije (i ako dan danas nije nikome jasno sta to znaci, svakako si profesor tako drzi otvorenu mogucnost da u naprednu grupu primi i nekoliko studenata koji prema ostalim kriterijima ne bi imali pravo sudjelovati). Oni koji budu izabrani za naprednu grupu, od 5.1. do 5.4 svakodnevno dolaze na posebna predavanja na kojima profesor prode cjelokupnu materiju koja se prolazi na predavanjima i vjezbama, samo ubrzano i intenzivnije. U naprednoj grupi se cesce postavljaju pitanja i analiziraju neke situacije koje se na predavanjima samo spominju. Prednost napredne grupe je svakako to sto ne morate dolaziti vise ni na predavanja ni na vjezbe. Losa je strana ta sto cete stvarno od ponedjeljka do petka morat dolazit na fakultet (a kroz ispitni rok u veljaci 2 puta tjedno po vise sati). Na naprednoj grupi se moze puno toga naucit i dobar je nacin za rjesit ovaj ispit bez previse straha na ispitu. Neki smatraju da se treba uloziti previse vremena u naprednu grupu sto je donekle i istina, ali to vrjeme svakako nije izgubljeno nego ulozeno u stjecanje odredenih znanja iz gradanskoga prava.

Kada profesor organizira gostovanja na fakultetu, obvezan je dolazak za sve studente koji su te godine upisali G1 i trebaju potpis. Profesor voli zaprjetit da ako se dvorana ne napuni, da ce samo podjelit list i dat svim studentima koji su prisutni da se potpisu pa koga nema na popisu, taj nece dobit potpis na kraju godine. Naravno, t o se do sada nikad nije dogodilo.Najvjerojatnije zbog toga sto uglavnom dolaze zanimljivi gosti pa ljudi dobrovoljno dodu na ta gostovanja a i nije bas lako na nasem fakultetu da se bilo kome uskrati potpis. Na gostovanjima je dopusteno postavljati pitanja gostima. Ako imate neko pitanje, slobodno ga postavite. Zna postat dosta zanimljivo ako pravi ljudi postave prava pitanja pa se gosti pocnu malo znojit...
Jos jedan savjet za kraj, savjetovali bi svima koji ne uspiju upast u naprednu grupu da izadu na ispit u predroku. Prolaznost je veca nego u redovnome roku. U predroku mogu izaci svi studenti ali svakako se savjetuje onima koji planiraju tada izac da su bili redovito na predavanjima i vjezbama.


Informatika, statistika i metodologija drustvenih istrazivanja

1.na datum koji ste prijavili (prijavnicom ili studomatom) piše se pismeni iz statistike!
2.Odma nakon njega (isti dan, nakon sat - dva) piše se pismeni iz informatike (na kompu).
ako recimo položite informatiku, a statistiku ne, informatika se priznaje (I obrnuto)!! Tako sljedeći put pišete samo statistiku (informatiku), a na informatiku (statistiku) više ne morate izlaziti (do kraja akademske godine)!
3.profesor će vam reći odma na ispitu iz statistike kad će se održati usmeni. Taj "usmeni" se obično piše.
VAŽNO! Na usmeni ne možete izaći sve dok ne položite pismene iz statistike i informatike. Taj "usmeni"-pismeni je podijeljen na 3 dijela - teoretski dio 1.statistke, 2.informatike, 3.metodologije. Vrijeme za odgovaranje je jako kratko zato treba jako jako jako brzo pisati.
Mora se odgovarati na pitanja iz sva tri dijela (ne pali ono - odgovorio sam sve iz stat i inform, a za metod nije ostalo vremena. Znači, za svaki dio treba odgovoriti nekoliko pitanja (ne sve) da bi se dobila prolazna ocjena.
PS.za one koji odgovore npr.sve iz stat i inform, a metodologiju ostave praznu, profesor u zadnje vrijeme dopušta da se opet piše pismeni, ali samo taj dio - metodologiju. tu opet nastaju dodatne komplikacije, treba čekati novi rok, ponovno prijaviti ispit, te se pojaviti na novom "usmenom" i pisati samo taj dio koji vam je ostao...te onda upis ocjene!
(meni je dao da taj jedan dio odgovaram usmeno na konzultacijama, ali nakon što sam 6 puta dolazio u split, i nakon što svih 6 puta nije imao vremena jer je išao na sastanak, riješio sam to na sljedećem "usmenom"-pismenom.. zato putnici, poseban oprez, veliki troškovi, a za ništa)
Nakon što to sve položite (pismene i usmene), treba imati dovoljno sreće da vam profesor odma nakon usmenog upiše ocjenu, a ako je nemate, trebate imati dovoljno živaca i strpljenja da ga lovite okolo (jer recimo, može se dogoditi da u indeksu pronađete papirić - NEMA PRIJAVNICE, JAVITE SE PROFESORU!!)
VAŽNO! Ako ne uspijete SVE ovo napraviti do kraja akademske godine, SVE što ste i napravili pada u vodu...( I koliko sam upućen, TREBA SVE ISPOČETKA, fala bogu to nisam u praksi isprobao)!!

Pretpostavljam da znate koje gradivo ulazi u ispite pa to neću pisati.
Što se tiče materijala za učenje, ja sam učio iz skripti i predavanja u power pointu, (koji se nalaze tu na forumu) te nešto malo iz zbirke zadataka iz statistike (iskreno više sam o statistici naučio iz power point prezentacija nego iz zbirke)
konačna ocjena se dobije zbrajanjem:
1.ocjene iz pismenog iz statistike
2.ocjene iz pismenog iz informatike
3.ocjena iz teorijskog dijela


Finacijsko pravo

Ispit iz financijskoga prava spada medu najteze ispite na 2. godini.Velika prednost ovoga ispita je sasvim sigurno ta da kad ga se nauci, prolazi se. Bilo kakvu povezanost vremenske prognoze za sljedeci vikend, konstelacija zvjeza ili misljenja profesorovog kucnog macka Dipsija o vama ne igraju nikakvu ulogu pri ocjenjivanju. Iskljucivo mjerilo o kojemu ovisi vas prolaz na ispitu je vase znanje. Medutim, upravo tu i dolazimo do velikoga problema sa kojim se susrecu studenti koji polazu Financijsko pravo. Profesor inzistira na pamcenju velike kolicine podataka . Na 300 stranica literature iz financija vas ceka vise toga sta cete morat znat (na pamet naravno) nego u 900 stranica kaznenoga prava. Profesor smatra da se sve to moze logicki zapamtiti, tome sigurno i je tako ukoliko bi imali jedno 5,6 godina vremena da shvatite cijelu slozenost poreznoga sustava, sve pojedine velike i male poreze, proracun, javni zajam, povijesni aspekt financijskog prava i jos mnoge druge lijepe stvari. To je naravno nemoguce za studenta druge godine koji ne zna nista o pravu drustava, obveznome pravu, osnovama postupovnog prava i upravnoga prava. Ali u daljnjem tekstu cemo detaljnije o toj temi. Prije toga bi bilo dobro da vas upozorimo na jos jedan problem.
Posto poznajemo situaciju sa politickom ekonomijom na kojoj se nista ne nauci, moramo vas upozorit i na to da profesor Sinkovic polazi od toga da vi znate neke osnovne pojmove. Tako cete npr. morat naucit definiciju piva ili sta je to financijska statistika ali vam nitko nece rec sto je to „dobit“ i kako se izracunava. Pa kad budete vidjeli da u skripti ima nabrajanje od 15 stavaka i podstavaka u kojemu se npr. navodi da se porezna osnovica kod poreza na dobit uvecava za 70% troskova reprezentacije(dakle reklama,pokloni i te gluposti), to vam naravno nece nista bit jasno ako ne znate sta je dobit i kako se izracunava. Medutim, ako znate da se dobit izracunava na kraju svakog poreznog razdoblja (dakle svake godine) na nacin da se oduzmu svi rashodi(ukljucujuci ovih od reprezentacije) od svih prihoda, pa da to zapravo znaci da ste u pocetku oduzeli kao rashod sve te troskove za reprezentaciju pa kasnije opet dodali 70% tih troskova jer vam se zakonomom prizaje samo 30% iznosa tih troskova, onda ovo ne morate ucit na pamet.
Niste shvatili? Evo jos jednom:
Dobit= Prihodi- rashodi
Uzmimo pekaru:
Dobit= zarada od prodaje kruha + zarada od prodaje kolaca – troskovi brasna,jaja,mljeka i drugih sastojaka – troskovi radnika – troskovi flayera - pokloni klijentima (npr. besplatna krafna za svaku kupljenu tortu).
Dobit = 300 000kn(prodaja kruha) + 150 000kn(prodaja kolaca) - 200 000kn(za proizvodnju kruha i kolaca) - 120 000kn(placa i doprinosi za radnika) -20 000kn (troskovi za flayere) - 10 000kn (trokskovi za proizvodnju besplatnih krafni) = 100 000 kn dobiti na koju bi se trebalo platiti porez. Ali, posto su ovi troskovi za flayere i poklone priznati samo djelomicno vi morate na 100 000kn dodat jos 70% od 20 000kn i 70% od 10 000kn prije nego izracunate koliko poreza morate platit. Dakle morat cete platit porez na 100 000+14 000+7 000 = 121 000kn i ako vam je dobit zapravo samo 100 000kn. To je cijela filozofija…
Niste opet shvatili? Procitajte jos jednom! Niste opet shvatili, ok, i za vas imamo rjesenje :D

E pa da se onda vratimo na ono sto smo spoemuli… Rekli smo da je vrlo tesko nauciti ovo gradivo sa razumjevanjem, smatramo da je i primjer koji smo naveli ovdje dobar pokazatelj toga sto je potrebno za ucenje ovoga ispita sa razumjevanjem, treba odredeno predznanje, malo smisla za matematiku i mazohisticke sklonosti :mrgreen: . Dakle, postoje vam dvije varijante, prva i sigurno bezbolnija je da se uhvatite ucit. Bitno je da naucite sto vise toga iz knjiga i profesorove skripte, narocito detalje i sitnice koje vam se cine nevazne . Profesor posebno voli manje podnaslove ili podstavke kod nekih nabrajanja tako da i to morate sve proc. Ako se odlucite za ovaj nacin, uz malo vjezbanja zadataka imate dobre sanse proc ispit iz 2,3 pokusaja. Mozda cak i iz prve, ali mala je vjerojatnost posto se treba naviknut na specificnosti ovoga ispita.
Ukoliko se odlucite za drugu varijantu, a to je da sjednete i pokusate razumjeti sto je vise moguce toga, nas vam je savjet da apsolutno sve sto vas zanima pitate profesora. Ako imate neko pitanje koje smatrate glupim ili vjerujete da bi ga zapravo trebali znat, pitajte profesora poslije sata ili na konzultacijama. Mi smo se uvjerili u to da profesor stvarno na svako pitanje odgovori i da se stvarno potrudi objasniti sve, bez obzira dali se radilo o osnovnim stvarima ili slozenijim pitanjima. E da, u vezi ovoga jos jedan savjet. Nakon monologa od 5-10 minuta o nekome pitanju koje ste pitali profesora, on vas uglavnom pita „jeli vam jasno“. Ukoliko vam bilo sto nije jasno, pitajte ponovo. Bolje je da profesor izgubi jos 5-10 minuta pa da shvatite, nego da on misli da znate a vi nemate pojma ali mu ne mozete vise postaviti isto pitanje jer ste mu rekli da vam je jasno. Financijsko pravo je jedna jako slozena materija, puno apstraktnija od gradanskog ili kaznenog prava. Ako stvarno odlucite ovaj ispit uciti sa razumjevanjem, pripremite se na puno rada i puno izgubljenih zivaca (sta nikako ne znaci da vam se na kraju nece i isplatiti).

Eto, kad smo to sve ljepo rascistili, ukratko cemo samo rec jos nesto o kolokvijima:
Sistem je sljedeci u prvom semestru ide
Pismeno i nije oslobadajuce :
1. kolokvij= 10% gradiva
2. kolokvij= par zadataka, nista strasno ako ste bili na vjezbama
3. kolokvij=10% gradiva

ako sva 3 pismena prodete ide prvi usmeni kolokvij. On je negdje u veljaci i on je oslobadajuc. U njemu se ispituje gradivo koje je bilo u prva 3 pismena kolokvija .Ako polozite sa 2 ili vise, za uvjek se rjesavate 20% ukupnoga gradiva. Aaaali, ostaje vam 80% gradiva u drugom semestru i to u

4. pismenom kolokviju u kojemu su svi tipovi zadataka koji se ticu konkretno poreza i
5. pismenom kolokviju u kojemu je 240 stranica teorije. Ovaj je test ujedno i puno tezi od ovih pismeni koji su prije bili
Nakon polozenog 4. i 5. pismenog ide vam usmeni koji je cista formalnost. Ukoliko niste prosli 5. test, ide vam usmeni na kojem ce vas se ispitati ponovo ovih 240 stranica teorije.

Sve u svemu, kolokviji iz financijskoga prava nisu losa stvar ali samo ako nisu prijoritet i rjesavate ih uz druge kolokvije. Prvog djela se mozete bez velikih problema rjesit, ali je opet puno vremena ulozenog za svega 20% gradiva dok je drugi dio znatno zahtjevniji pa mozete isto tako i odmah izac na ispit...

I jos jedan savjet za kraj, kad vas profesor zeli vratiti da naucite jos maaaalkice vise za vecu ocjenu, recite hvala ali da vas to ne zanima i da ste zadovoljni sa dobivenom ocjenom. Ako vas opet zeli vratit, onda mu odgovorite opet isto i tako sve dok mu ne dosadite. Stvar je u tome sto profesor misli da vam cini uslugu ako vam nudi mogucnost povecavanja ocjene a ne shvaca da vecini ljudi nije stalo do ocjene nego do prolaza. Naravno, ukoliko vam je stalo do ocjene, ili mislite da mozete dobiti vise, slobodno dodite ponovo. Profesor ce vam pruziti realnu sansu za povecanje ocjene, samo nemojte zanemariti druge ispite zbog toga(posebno ako je rujanski ili dekanski rok)

Dakle, ispit sam položio iz prvog pokušaja. Pripremao sam ga nepuna tri tjedna ( od čega desetak dana intenzivnog učenja ) i dobio ocjenu dobar. Zašto to naglašavam?
Jedini razlog je ( da se ne protumači krivo ) da pokušam opovrgnuti neke tvrdnje ( da ne kažem stereotipe ) koji se provlače po ovom forumu i među studentima općenito.
Naime, često se može čuti ( pročitati ) kako je ovo jako težak predmet, kako treba učiti mjesecima da bi se prošlo, kako profesor traži previše, ide u detalje, etc...
Na osnovi osobnog iskustva ne mogu se složiti sa gore spomenutim navodima. Doduše, treba uzeti u obzir i činjenicu da nismo svi isto sposobni i da nam ne leže svi predmeti isto ( a i činjenicu da je moj posao usko vezan uz tematiku ovog predmeta obzirom da se bavim investiranjem, pa mi to može donekle biti olakšavajuća okolnost ).
No, ponajviše se ne bih složio s navodima koji se odnose na prof. Šinkovica. Naime, kroz pismeni, pa kasnije usmeni dio ispita stekao sam sasvim drugi dojam o spomenutom profesoru. Kako je već napisano na forumu, a što su potvrdili i drugi kolege, jedini relevantni kriterij kod prof. Šinkovića je znanje. Dakle, ni izgled, ni godine, ni status, već samo znanje. Moram napomenuti i krajnju korektnost i susretljivost profesora, visok prag tolerancije na ispitu i stvarno maksimalni pokušaj da se iz studenta izvuče odgovor na pitanje.

Da malo konkretiziram tvrdnje:
na pismenom dijelu ispita nekoliko kolega je prepisivalo ( pokušavali prepisati ). Slijedile su opomene, pa oduzimanje jednog boda, i na posljetku i oduzimanje ispita ali tek nakon nekoliko uzastopnih upozorenja sto smatram sasvim korektnim.
Na usmenom dijelu isto jako ugodna atmosfera, prvo se malo prođe pismeni, možete pitati sve što vam nije jasno i dobiti ćete odgovor. Ispit isto možete i odgoditi ukoliko niste spremni... Stvarno maksimalno fleksibilan pristup ( sto inače nije pravilo na našem fakultetu ).Usmeni dio ispita je dosta opušten i u ugodnoj atmosferi. Ulaze po tri studenta ( što smatram takodjer korisnim radi transparentnosti ispita ) i odgovaraju jedan za drugim.
Pitanja su konkretna, obično tri. Dakle, kratko i jasno, bez previše filozofije. Profesor je ugodan, pomoći će vam ako zapnete, ali ipak znati se mora. I što je najvažnije nisam baš prijetio da se traže neki detalji i taksativna nabrajanja stavki iz zakona.

I još nešto: ne pokušavajte nekim jeftinim trikovima nadmudriti profesora jer mislim da nećete proći. Naime, čovjek je stvarno natprosječno inteligentan i ima izuzetan pregled dogadjanja na ispitu. Eto, toliko od mene što se tiče općenite percepcije ovog ispita.

A sada konkretno o pitanjima sa usmenog i pismenog dijela ( znam da će to ipak većinu kolega više zanimati od samog osvrta na ispit i profesora, jer to su ipak samo osobne, subjektivne impresije ).

Dakle ovako:
pismeni ispit se sastoji od deset pitanja. Pitanja su različita za studente koji studiraju po starom sistemu i "bolonjce". Ja studiram po starom sistemu tako da ovo može biti orijentir samo onima koji su također po starom. Kako izgledaju pitanja za bolonjce ne znam. Možda su slična, možda ne, stvarno nemam pojma
(o.p. Inso, pitanja za bolonjce možete skinuti iz skriptarnice)
Vrijeme pisanja je neograničeno ( naravno u nekim razumnim okvirima, dakle to ne znači da možete tamo biti cijeli dan...). Mislim da je sat do sat i pol sasvim dovoljno da se kvalitetno napiše ispit. Ukoliko je netko izvan Splita tko putuje može čak zamoliti profesora da mu odmah ispravi ispit i da odgovara isti dan usmeni ( naravno ukoliko je zadovoljio na pismenom ).


NAPOMENA (mnogi kolege pa i ja smatraju da ovaj ispit ima premalo ECTS bodova kada se usporedi sa težinom,dakle ako vam trebaju "laki" ects bodovi da bi mogli upisati parcijalu ili godinu tražite dalje )


Ustavno pravo

Kako je već većina studenata upućena, na Ustavnom pravu su tri predavača: prof. Bačić, asistent Bačić i doc. Šegvić. Sva trojica imaju različit pristup ispitu i predavanjima. Doc, Šegvić jako praktično i "duhovito" objašnjava materiju. Bazira se na konkretne stvari, čl. Ustava koji su bitni za rješavanje akata i dobro je na njegovim predavanjima (ukoliko se može pohvatati) zapisati sve. To kasnije prilikom učenja puno olakša stvari.
Prof. Bačić obično na predavanjima iznosi ono što kasnije i ispitiva na usmenom dijelu ispita tako da (ma koliko se to nekim studentima činilo "dosadno") stvarno treba ići na predavanja i zapisati što je više moguće...
Asistent Bačić je, mislim da će se mnogi složiti, iznimno pristupačan i uvijek spreman pomoći studentima, tako da odlazak na konzultacije kod njega nije nikako izgubljeno vrijeme...
Literatura:
Ustavno pravo i političke institucije 2007.g. - tzv. crna knjiga - iz nje prof. Bačić drži većinu predavanja i ona je knjiga za usmeni dio ispita, s tim da treba imati na umu da se ne ispituje samo iz nje već i iz druge knjige (osobno iskustvo).
Ustavno pravo Republike Hrvatske -tzv. bila knjiga - ona je za pismeni dio ispita.
Ustav RH - ima nekih 150-ak čl. i poželjno je prije nego se uopće krene učit najprije barem dva puta pročitati Ustav.
Ispit:
Pismeni dio se sastoji od tri lista: A, B, i C. List A sastoji se od 20 pitanja koja su u bijeloj knjizi markirana crno i odmah ispod se nalazi i pasus sa odgovorom, što znatno olakšava stvar. Bilo bi dobro taj list A riješiti u roku nekih 20-ka min. tako da ostane više vremena za akte....
List B - akti: dobije se list sa tri akta (tri situacije koje treba na odgovarajući način razriješit). Dobro je otići na stranice NN i tu pogledati kako to zapravo izgleda (donošenje zakona npr.).
Prilikom rješavanja akata studenti se mogu služiti sa bilom knjigom jer se u njoj u biti i nalaze modeli za rješavanje samo ih treba znati prepoznati.
Usmeni dio: ako je pismeni dobar, na usmeni se izlazi već nakon 2-3 dana, tako da je jako loše pripremati se najprije za pismeni, a usmeni, ono ima vremena...
Za olakšati si stvari dobro je krenuti učit iz crne knjige (recimo usmeni) pa tek onda za pismeni (bila knjiga), jer inače postoji opasnost da ćete taj usmeni rastezati kroz čitavu godinu...
Ovo je jedan od onih predmeta kod kojih koliko uložiš toliko ti se i vrati, tako da je najbezbolniji i najlakši put do prolazne ocjene - naučit i proći.
Vrijeme: oko mjesec dana konstantnog, ne pretjeranog učenja je sasvim dovoljno..


Kazneno pravo
Predmet Kazneno pravo vodi prof. A. Kurtović uz asistenciju A. Krstulović. Prof. Kurtović na predavanjima vrlo detaljno izlaže materiju pa se zapisivanje iste obično pokaže dobro na usmenom dijelu ispita (za one sretnike koji doguraju do tog dijela :) ).
Pismeni dio ispita nešto je teži utoliko što se sastoji od negativnih bodova. Sastoji se od listova A i B. List A (koji nosi negativne bodove) sastoji se od 7(?) pitanja i za taj problematični dio ispita je važno uzeti u ruke kazneni zakon i jako dobro naučiti prvih 89 čl. Centrali dio zakona čine čl. 25-47 te bi njih nažalost trebalo naučiti čak napamet jer često budu pitanja tipa "2 godine i više" i "do dvije godine", pa te male razlike znatno otežaju stvari...
List B sastoji se od 5 pitanja (ono klasično: pitanje-odgovor) ne nosi negativne bodove pa tu nema straha, slobodno zapišite sve što smatrate da bi moglo biti točno, jer na kraju i pola boda odluči hoćete li pristupiti usmenom dijelu ispita.
Literatura: P. Novoselec - Opći dio kaznenog prava 2007.g. (oni koji se odluče za stariju literaturu neka bar pogledaju ima nekih sitnica koje u starijim izdanjima nema).
Posebni dio kaznenog zakona 2007.g - iz ovog dijela sljedeći capiteli:
-protiv života i tijela
-protiv časti i ugleda
-protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
-protiv imovine
-kd izazivanja prometne nesreće
Ako netko zna više, neka nadopuni ili ispravi....
Iz knjige Opći dio kaznenog zakona jednostavno treba znati sve.
Ključ uspjeha kako na pismenom tako i na usmenom dijelu ispita je: koristiti zakonsku (kaznenopravnu) terminologiju. Dakle, bolje nešto objasniti sa manje riječi ali njima razumljivo.
Vrijeme potrebno za savladavanje ispita: ah, za one koji nisu baš u toku sa predavanjima, bojim se da će morati izdvojiti oko 2 mjeseca za ovakav jedan opsežan i zahtjevan predmet.










Obiteljsko pravo


Ovo je ispit koji uz malo sreće može proći jako bezbolno. Pod srećom smatram činjenicu da vas ne dopadnu pitanja „bez“ odgovora kojih ima poprilično (npr. mozete se naci u situaciji da vam ni približno nije jasno sto vas profesorica pita).
Ispit sam po sebi nije apstraktan dakle učljiv je i recimo da zahtijeva nekih dvadesetak dana rada. Iako je materija sama po sebi zanimljiva i vise manje svakodnevna sastoji se od dosta nabrajanja, sličnosti i detalja koji se naposljetku zbog na prvi pogled logičnosti gradiva znaju pomiješati. Kao i kod svakog ispita bitno je dobro ponoviti gradivo.

PREDAVANJA
Osobno predavanjima nisam cesto prisustvovala i smatram da nisu toliko bitna. Čak sam od nekoliko kolega čula da je studente koji su bili redoviti pitala po predavanjima i dosta cjepidlačila, ponavljam ovo sam samo čula, ne mora značit da je istina.

VJEZBE
Na vježbe morate ići jer se vodi evidencija o dolascima. Na kraju godine ako imate vise od 4 izostanka (vise od dva u svakom semestru) dužni ste donijeti ispričnicu doktora opće medicine da biste dobili potpis. Općenito vježbe su mi ostale u ugodnom sjecanju.

SAM ISPIT
Na ispitu vlada jako ugodna i opuštena atmosfera. Ulazi vas po nekoliko kad vas profesorica prozove (dakle nema svojevoljnog ulaženja) i ovisno o tome kolika je taj dan gužva postavlja do desetak pitanja (znaci pokusa vas propitati cijelo gradivo).
U većini slučajeva odgovor na postavljeno pitanje je kratak i konkretan te se prije svega traži razumijevanje gradiva (sve možete donekle objasniti svojim riječima).Čak i ako ne znate jedno cijelo pitanje profesorica vas nastavlja ispitivati.
Profesorica ima razumijevanja za studente koji izlaze po treći put.



Literatura koju sam koristila
1. Knjiga Obiteljsko pravo (III. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje), prosinac 2007.
2. Skripta 2008. (http://www.nasciturus.com/skripte-i-isp ... /index.php)
3. ObZ (http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1583.htm)
4. ZIDObZ (http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/3144.htm)
5. Konvencije

NAPOMENE:
* Dosta pitanja bude iz ObZ i ZIDObZ kojih nema u knjizi tako da je bitno i njih dobro proucit.
*Topic obiteljskog prava (viewtopic.php?f=19&t=12) pun je friških informacija, iskustava i ispitnih pitanja, tako da ga dobro pročitajte.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 11 vel 2010 19:29 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
ok, ovo je onda službena verzija :beeelj:


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 13 vel 2010 15:58 
Offline
slobodar
Avatar

Pridružen/a: 18 pro 2008 10:41
Postovi: 130
ne znam da li da to pišem ovdje ili negdje drugdje pa neka moderator pobriše ili prebaci gdje treba....

dakle, ovako....

naš fakultet se percipira kao težak, što i zaista jeste, ali ono što je čak i izraženije od toga teško su stereotipi, usudio bi se reći mitovi, koji se konstantno vuku i koji se pričaju generacijama i generacijama.
općenito je jasno da se loša vijest nekoliko puta brže širi od dobre i da na faksu uglavnom prevladavaju ona loše.... kroz svoje skromno iskustvo shvatio sam da su ljudi na našem faksu uglavnom neambiciozni, lijeni ili jednostavno ne uče u onoj mjeri u kojoj bi trebali. znam dosta kolega s faksa i većinom su realni, ali kao što rekoh guše ih oni nerealni. ja sam odgovarao rim skupa s jednom kolegicom koja nije znala što je rei vindicatio....nakon što joj je profesorica objasnila što je bilo i u čemu je problem ona je demonstrativno napustila kabinet i dala petama vjetra....ali samo do aule gdje je drugim kolegicama pričala: "ajme, znaš šta me pitala? rei vindicatio. ajme di je to? to nije bitno..." i naravno, slagala je još par pitanja. ja sam taj rim npr. pao na totalno bizarno pitanje, ali ni u kom slučaju mi nije palo na pamet širit negativu iz razloga što sam bio svjestan da nisam niti dva tjedna proveo za knjigom i da iako je bizarno, ne treba biti nevažno. nakon mjesec dana sam prošao iako sam mislio da mogu bolje sa savim realnom ocijenom i sa mogućnošću odgovaranja za veću (što sam odbio,a dobio sam tri).
kasnije prativši malo stvari ne samo iz rima već i iz ostalih predmeta, shvatio sam da svi oni koje znam da uče i koje vidim da uče većinom (a pod tim mislim 90%) prođu.
za kačera se pričaju isto tako mitovi, a ja znam barem deset ljudi koji nisu bili u naprednoj grupi, a prošli su iz prvog puta...konkretno i sam sam se raspitivao i tri od tih deset osoba su mi rekle: "je...zajeban je, ali se obavezno prijavi na naprednu...ako ne upadneš, idi na sva predavanja i vježbe, budi aktivan i proći ćeš..." (doslovno). znan...sad će neki reć da je on debil...ovo...ono...nekad nemaš sreće, nekad imaš, dosta toga ovisi o sreći..tko ne prođe iz prvog, proći će iz drugog...ljudi padnu građansko jer ne znaju nabrojit svoje sposobnosti i onda posli pričaju bajke...
i tako je više manje sa svime....zašto?
zato šta ljudi ne uče dovoljno iako misle da uče...evo svakom otvoreno priznam...pa mislite o meni da sam idiot ili ne znam šta, ali meni za naučit 10 stranica treba oko 1-1ipo sat, ali se brate taren šta se kažen, sa sasvim solidnim prosjekom...
ono šta zapravo želim savjetovat mlađima, a to su meni savjetovali stariji jeste da ne slušate svakoga, a ako slušate ne uzimajte zdravo za gotovo...
idite na predavanja, seminare vježbe, čitajte i pratite....
prokužite profesore i idite na konzultacije (naravno, ako vam nešto nije jasno)

i za kraj...nijedan fakultet nije lagan...pravo je specifično jer je podosta suhoparno, na prvi pogled se čini kao puko bubanje pravila i definicija, ali udubite li se malo više u materiju zapravo shvatite zašto pravnici zauzimaju posebna mjesta u društvu u normalnim državama...
i samo mala činjenica:
pravo prosječno upiše oko 500 ljudi godišnje, a samo ove godine na petoj godini nije niti 20ak ljudi...to nešto govori... :ucenje

_________________
"kad dođeš k njoj moraš paziti
da budeš pristojan
da ne opališ koljenom u stolić za kavu

onda opališ koljenom u stolić za kavu"

h.t. - cirkular


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 13 vel 2010 16:33 
Offline
Sega mega kul forumaš
Avatar

Pridružen/a: 31 pro 2007 12:01
Postovi: 2184
Lokacija: doma :)
dobro si to slozio :mrgreen:

_________________
Imati sestre-to znači da nikada u životu nisi sama.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 13 vel 2010 16:39 
Offline
No life
Avatar

Pridružen/a: 21 pro 2007 18:54
Postovi: 1364
sve ti stoji samo bi ovaj zadnji podatak trebo stavit u kontekst da nam brucosi ne upadnu u depresiju kad to procitaju...
Ove godine se po prvi put izvodi ta 5. godina. Zbog toga su na njoj za sada samo oni koji su 5. godinu upisali u roku. Nije bas da ce samo 1/20 studenata diplomirat (diplomirat ce samo 1/20 studenata u roku :mrgreen: )

_________________
Spoiler: Prikaži
Kosmos pravedniku na chatu:
Kod:
pravednik, imaš nik ka netko ko ostavlja oglase po javnin zahodima da će tog i tog dana u tu i tu uru silovat onoga ko se bude tu i tu naša...


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 13 vel 2010 20:17 
Offline
김정일
Avatar

Pridružen/a: 20 pro 2005 20:51
Postovi: 11151
Na pravu je tako loša prolaznost jer se svatko može upisati.
Kako to da na medicini recimo svake godine padne samo par ljudi ?
A mislim da je bio i podatak da 85 % ljudi završi u roku.


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 14 vel 2010 01:06 
Offline
slobodar
Avatar

Pridružen/a: 18 pro 2008 10:41
Postovi: 130
Inso je napisao/la:
Na pravu je tako loša prolaznost jer se svatko može upisati.
Kako to da na medicini recimo svake godine padne samo par ljudi ?
A mislim da je bio i podatak da 85 % ljudi završi u roku.


od toga dolazi i cili problem...svatko, ali svatko upiše faks...i to je tužno.....jednom smo pričali o tome...i dalje stojim pri onome šta san ti reka, a to je da radi toga najviše pate oni koji se udube u to i koje to najviše zanima...budimo realni, većini je pravo drugi izbor...
po meni bi trebalo primati 120 studenata koliko država plaća i tvoj prijemni (koji naravno ne bi bio kao ovi dosadašnji) bi trebao biti tvoj CV za posao (ako već pričamo o "hrvatskoj - zemlji znanja" :damnfunny )
iako, kad malo bolje razmislim ni ovako nije loše...ionako većina ispari posli misec dana pa ih moš viđat svugdi samo ne na faksu...ma ne znam više...kasno je, a ja sam zaveden! lol
aj laka noć!

EDIT: inso, htio sam stavit smajl na kraj i skužia san da imaš dva ista smajlića :damnfunny :looool ili sam dezorijentiran!

:damnfunny :looool

_________________
"kad dođeš k njoj moraš paziti
da budeš pristojan
da ne opališ koljenom u stolić za kavu

onda opališ koljenom u stolić za kavu"

h.t. - cirkular


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 13 lis 2010 21:27 
Offline
Aktivan

Pridružen/a: 13 stu 2008 16:59
Postovi: 200
Ma gle ovo mi je sjelo ko kec na desetku.

Prosječan radni tjedan ima 8 sati, ako imaš pauzu i malo gluvarenja to je sedam sati.

Sad nek svatko tko se tuži na Bogapitajšta sve ne prizna uči li on/ona/ono 7 sati dnevno, ja iskreno NE! I onda mi nitko nije kriv šta nisam položila! Ni moje druge obaveze, ni okupacije ni slobodno vrime, to sve spada u one ostale sate od 24. Kad budem učila sedam sati dnevno SVAKI RADNI DAN KONTINUIRANO OD 1.10. DO 30.9. DAVAT ĆU ISPITE KO MLAZNI AVION!!!


Jel to samo dekanski il se meni čini da sam malo pukla? :damnfunny


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
PostPostano: 15 lis 2012 18:46 
Offline
Početnik

Pridružen/a: 19 sij 2012 16:07
Postovi: 36
zna li netko koje seminare je dobro izabrati u trećoj godini?


Vrh
 Profil  
Citiraj (i odgovori)  
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 33 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
HR (CRO) by Ančica Sečan