Napokon polo�ite dr�avnu maturu, prijemni ispit ili kako se to ve? ovih dana naziva, upadnete na �eljeni fakultet i mislite da Vam je �ivot napokon krenuo i da ?e dalje sve biti lak�e. Zatim stigne prenatrpani fakultetski raspored, tijekom tjedna zbog nastave i tako ne stignete u?iti, no?ima nadokna?ujete zaostatke, a vikendom biste bar malo htjeli odati po?ast svojoj mladosti i ne�to i iskusiti. De?ka, djevojku, kino, kazali�te, koncert, izlo�bu�

�

�

Ovisi o preferencama. Ne-daj-bo�e da imate i neke izvannastavne aktivnosti. Tako funkcionira nekoliko tjedana, mo�da ?ak i mjeseci. No kruta sudbina je neizbje�na, a dijagnoza kroni?ni nedostatak vremena. Jedino rje�enje jest pobolj�ati koncentraciju i spavati manje. A to rje�enje za mnoge ne zove se ogledna disciplina niti udaljavanje od planeta Zemlje poradi usporavanja vremena, nego lijekovi koji pobolj�avaju koncentraciju. Drugo rje�enje jest naravno odustajanje od privatnog �ivota, no tko tu mogu?nost uzima ozbiljno.

�

Uporaba stimulanata u tzv. "nemedicinske" svrhe istra�ena je u bar dvadesetak znanstvenih studija, iako se nijedna ne bavi Hrvatskom. U 2005. godini, studija s University of Michigan prijavila je da je prethodne godine oko 4.1% dodiplomskih studenata uzimalo stimulante; na jednom fakultetu brojka je bila ?ak oko 25%. Druga istra�ivanja prona�la su i vi�e stope: studija iz 2002. na malom fakultetu prona�la je stopu uporabe neurostimulanata vi�u od 35%. �Ipak, najnovije meta analize pokazuju da je jednogodi�nja prevalencija uporabe neurostimulanata oko 4%, dok je sa istima u �ivotu bar jednom eksperimentiralo oko 7% �ljudi.

Za po?etak, treba mo�da sa�eti gdje neuroznanost trenutno stoji s "pobolj�iva?ima" kognicije. Dva lijeka se repetitivno spominju kao navodno u?inkoviti pobolj�iva?i kognicije: metilfenidat (Ritalin, Concerta) i modafinil (Vigil, Provigil). Skupa s amfetaminima i ilegalnom supstancom kokainom, ovi lijekovi dijele neke zajedni?ke neurokemijske mehanizme i psihotropne u?inke koji opravdavaju naziv stimulanti. Djeluju na dopaminski i noradrenalinski sustav i njihov je glavni u?inak pobolj�anje budnosti i motivacije. No, koliko trenutno znamo, nemaju direktni u?inak na specifi?ne kognitivne domene kao �to su pam?enje ili izvr�avanje zadataka. Stoga, te stimulativne supstance se mo�e nazvati kognitivnim pobolj�iva?ima drugog reda.

Zanimljivo je da svi ovi lijekovi pobolj�avaju kognitivne preformance samo u osoba s niskim osnovnim kapacitetima, dok u osoba s visokom izvedbom mogu ?ak smanjiti performance. To je, naravno, u skladu s ve? poznatim principom u neuroznanosti: pobolj�anje je mogu?e dok god ne funkcioniramo na optimalnom nivou �to se budnosti ili koncentracije neurotransmitera ti?e. Stoga, ve? optimalno aktiviran mozak te�ko se mo�e dalje aktivirati. Ako ve?ina ve? funkcionira na optimalnom nivou, te�ko je povjerovati da bi ovi lijekovi mogli pomo?i svima. Dakle, nije iznena?enje da pomo?i mogu onima koji su, primjerice, radi u?enja deprivirani od sna, no malo ?e pomo?i dobro naspavanoj osobi. Dokazano je da kofein, dobro poznat odr�avatelj budnosti (sa zanemarivim nuspojavama) poma�e pobolj�anju brzine reakcije, no pobolj�anje kognicije je zanemarivo.

Dalje, nekoliko studija je pokazalo da pove?anje izvedbe u jednoj kognitivnoj domeni ?esto dolazi sa smanjenjem izvedbe u drugoj domeni. Primjerice, mo�emo pove?ati radnu memoriju, ali nam se simultano mo�e smanjiti dugotrajno pam?enje i obrnuto - nikada ne mo�emo oboje odjednom. Slijede?a je komplikacija da u?inci variraju od osobe do osobe: jedan lijek mo�e pobolj�ati domenu X i smanjiti domenu Y u osobe A; u osobe B domena X ?e biti smanjena a domena Y pobolj�ana.

U zaklju?ku, ovi lijekovi ne?e nikoga u?initi pametnijima - naprotiv, smanjit ?e izvedbu u podru?jima na koja niste koncentrirani, ali ?e pomo?i pri koncentriranju na jednu stvar, i dr�at ?e budnima jako dugo. Nije ni ?udo da studenti diljem svijeta masivno koriste ove lijekove u predispitno vrijeme.

�

Anegdotalni primjer

Osim ispijanja kave s amfetaminima, poznate i bruco�ima MEF-a a vjerojatno i �ire, nerijetko se ?uje i za pokojeg studenta i s drugih fakulteta koji su, kao i kolege iz zapadnih zemalja, prona�li najbr�i i najlak�i na?in za dolazak do stimulanata - odlazak lije?niku ili narud�ba preko interneta. Poznanik autorice teksta, pro�le godine u jednom studentskom domu, upotrebljavao je kombinaciju prve i druge metode (i dijelio vi�ak ekipi s kata). Aktivan u vjerojatno svim studentskim udrugama koje postoje, na te�kom fakultetu, na�ao se u stisci s vremenom gdje Guarana vi�e nije pomagala. U?inak je bio zanimljiv - da, spavao je 4 h dnevno, stizao je sve nau?iti i odraditi, ali nakon nekoliko mjeseci, nije bio ugodno dru�tvo. Jedina stvar koju radio jest prebrzo prepri?avanje svakodnevnih doga?aja koje nitko nije mogao pratiti zbog preskakanja s teme na temu, a i kada bi s tim zavr�io, uop?e nije slu�ao �to netko drugi govori, nego bi samo nakon nekog vremena nastavio po svom. Osim gubitka socijalnih kontakata, uporaba "neurostimulanata" pomogla mu je, i to u kompetitivnom smislu - dobio je mjesto novaka na najja?em hrvatskom znanstvenom institutu, i prili?no je siguran da ne bi uspio bez toga. Nemojte ovo shvatiti kao poticaj - biti zombij radi posla ve?inu vremena nije ugodno - a i kolege su otvorile kladionicu na to koliko ?e mu trebati da "promijeni i �ivotnu temu."

�

Eti?ke dvojbe

Uz zabrinutost za fiziolo�ke u?inke, dolaze i moralne dvojbe. Je li po�teno prema studentima koji ne uzimaju ove lijekove? Je li to ispravan na?in za rje�avanje problema? Op?enito, studenti koji lijekove uzimaju ne smatraju to varanjem, barem ni�ta vi�e nego ispijanje bezbrojnih �alica kave. ?esto se javlja i analogija s nao?alama: Ako studentima s lo�im vidom dopu�tamo no�enje nao?ala, za�to studentima koji moraju dugo spavati ne dopustiti lijekove?

Nijedno sveu?ili�te u svijetu jo� nije izrazilo stav o uporabi ovih lijekova, osim povremenog izra�avanja zabrinutosti zbog eventualnih nuspojava. Rijetka su sveu?ili�ta uop?e diskutirala o po�eljnosti uporabe lijekova radi boljih rezultata, a nitko nije izrazio stav da je to varanje.

S gore navedenim stanjem u istra�ivanju, doista ispada tako - modafinil nije mnogo druk?iji od kave, zabrana modafinila zna?ila bi i zabranu kave, a o moralnim dvojbama u svezi eventualnih "neuropobolj�iva?a" ne treba jo� ni raspravljati, s obzirom da za sada ne postoji nijedan takav lijek.

�

Ukratko o lijekovima