U Strasbourgu je 16. o�ujka 2010. Europski sud za ljudska prava, nakon postupka pred Velikim vije?em suda (17 sudaca), objavio presudu u predmetu Or�u� i dr. protiv Hrvatske.

Predmet se odnosi na 14 u?enika iz dvije osnovne �kole iz Me?imurja (Macinec i Podturen) koji su se putem svojih odvjetnika (Europski� centar za prava Roma iz Budimpe�te i Lovorka Ku�an) �alili Velikom vije?u Europskog suda za ljudska prava da je:

�

-�������sudski postupak koji su vodili u Hrvatskoj protiv gore navedenih �kola predugo trajao (?lanak 6. Konvencije),

-�������da im je bilo uskra?eno pravo na obrazovanje (?l. 2. Protokola 1. uz Konvenciju), te

-�������da su bili diskriminirani u u�ivanju prava na obrazovanje zbog svoje romske pripadnosti jer su tijekom osnovno�kolskog obrazovanja bili u odre?enom razdoblju ili cijelo vrijeme smje�teni u tzv. �romske razrede� (?l. 14. Konvencije u vezi sa ?l. 2. Protokola br. 1.).

�

Veliko vije?e Europskog suda detaljno je analiziralo ?injenice za svakog od 14 podnositelja, te relevantne me?unarodne ugovore s podru?ja ljudskih prava (VE, UN, UNESCO), i druge me?unarodne dokumente (izvje�?a Europske komisije protiv rasizma i netolerancije, Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije o za�titi nacionalnih manjina, dokumente Odbora ministara Vije?a Europe, povjerenika za ljudska prava, Parlamentarne skup�tine Vije?a Europe) koji se ti?u polo�aja i obrazovanja Roma.

�

Sud je utvrdio da je podnositeljima:

�

- �povrije?eno pravo na su?enje u razumnom roku stoga �to je Ustavnom sudu Republike Hrvatske trebalo vi�e od 4 godine da rije�i ovaj predmet, posebice imaju?i u vidu da se radilo o va�nom predmetu koji se odnosio na pravo na obrazovanje djece � jednoglasna odluka[1].

�

-�������glede prigovora diskriminacije u obrazovanju Sud je tijesnom ve?inom (9 : 8 glasova) utvrdio indirektnu diskriminaciju podnositelja u vrijeme dok su polazili osnovnu �kolu.

�

Pri tome je Sud izri?ito istaknuo napore koje ula�e Republika Hrvatska da osigura obrazovanje romske djece, ?injenicu da na strani hrvatskih tijela nije bilo diskriminacijske namjere, te da su bile poduzete i druge pozitivne mjere kao �to je omogu?avanja besplatnog �kolovanja nakon zavr�ene osnovne �kole.

�

Me?utim, tijesna ve?ina sudaca Velikog vije?a, unato? navedenom, zaklju?ila je da u vrijeme kad su podnositelji polazili �kolu, nije bilo adekvatnih jamstava, koja bi osigurala razumni odnos razmjernosti izme?u sredstava koja su bila kori�tena i legitimnog cilja kojem se te�ilo.

�

U kontekstu ovog predmeta u kojem su samo pripadnici jedne etni?ke grupe bili stavljeni u zasebne razrede, povezuju?i to sa ?injenicom da su se roditelji druge djece protivili uklju?ivanju romske djece u mje�ane razrede, Sud smatra da je dr�ava, odnosno da su dr�avna tijela trebala objektivizirati svoje na?ine rada, odnosno svoju praksu.

�

Povreda je utvr?ena zbog nedostatka jasne i specifi?ne pravne osnove za stavljanje djece koja nisu znala hrvatski jezik u zasebne razrede, te zbog nedostatka transparentnosti i jasnih kriterija za premje�taj djece iz romskih u mje�ane razrede.

�

Na temelju navedenog 9 sudaca Velikog vije?a Europskog suda zaklju?ilo je da stavljanje podnositelja u mje�ovite ili samo romske razrede u vrijeme njihovog osnovnog obrazovanja nije imalo objektivno i razumno opravdanje.

�

Utvr?uju?i navedno, Sud nije smatrao potrebnim ispitivati prigovor podnositelja koji se odnosio na povredu prava na obrazovanje.

�

Za utvr?ene povrede Europski sud je svakom od podnositelja dosudio 4.500 EUR, te svim podnositlejima zajedno tro�kove postupka u iznosu od 10.000 EUR.

�

Osam sudaca Velikog vije?a Europskog suda glasalo je protiv te presude i dalo zajedni?ko izdvojeno mi�ljenje. Oni smatraju da ovaj predmet nije predmet o polo�aju manjine op?enito, ve? da se odnosi na konkretna pitanja na?ina obrazovanja podnositelja u dvije �kole, i to zbog nedovoljnog znanja hrvatskog jezika. ?injenicu neznanja jezika podnositelji nisu osporavali niti pred doma?im niti pred� Europskim sudom za ljudska prava.

�

Osam sudaca smatra da je ve?ina procjenjivala ovaj predmet kao sredstvo za daljnji razvoj koncepta indirektne diskriminacije u praksi Europskog suda.� �Kao rezultat takvog pristupa, ova presuda je postala presuda o polo�aju Roma op?enito, a ne presuda utemeljena na ?injenicama predmeta, jer su sukus i opseg ovog predmeta promijenjeni i interpretirani iznad okvira zahtjeva podnositelja pred Sudom.

�

Ujedno, ve?ina sudaca nije uzela u obzir da je jedno od prava manjina i pravo na �o?uvanje razli?itosti�, te da odvajanje ne predstavlja uvijek ugrozu. Posebice, kao u ovom slu?aju, kad su �kole provodile razne dru�tvene aktivnosti �i druge mjere u kojima su sudjelovala djeca zajedno u �kolama koje su polazili zajedno s drugom djecom.

�

Stoga je 8 sudaca Europskog suda zaklju?ilo da je stavljanje djece u samo romske razrede� tijekom osnovno-�kolskog obrazovanja imalo legitimni cilj, te da su primjenjena prihvatljiva sredstva za organi?eno razdoblje bez drugih mogu?ih alternativa tada, odnosno da je postojalo objektivno i razumno opravdanje za mjere koje je dr�ava poduzimala.

�

Ujedno, suci su naglasili da u situaciji kad je Europski sud preina?io dobro obrazlo�enu presudu Ustavnog suda Republike Hrvatske koja se temeljila na konvencijskim principima, kao i jednoglasno usvojenu presudu vije?a tog istoga Suda, da je tijesna ve?ina trebala uvjerljivije argumentirati svoju odluku, te ponuditi prakti?ne smjernice o tome kako dalje razvijati i primjenjivati� koncept indirektne diskriminacije.

�

U slu?aju ovog predmeta koji se odnosi na sferu socijalne politike u kojoj dr�ave imaju prili?no �iroku slobodu procjene, Sud je trebao biti posebno oprezan da ne prije?e granice svoje nadle�nosti i preuzme ulogu nacionalnog suda, i to u situaciji kad je veliki broj sudaca tog Suda podr�ao pristup kakav je zauzeo Ustavni sud RH.

�

Nakon detaljne analize ove presude, zapo?eti ?e postupak njezinog izvr�enja pred Odborom ministara Vije?a Europe.

�

[1] Istu odluku donijelo je ranije i vije?e suda.