Europski sud za ljudska prava objavio presudu u u predmetu Oršuš i dr. protiv Hrvatske

U Strasbourgu je 16. ožujka 2010. Europski sud za ljudska prava, nakon postupka pred Velikim vije?em suda (17 sudaca), objavio presudu u predmetu Oršuš i dr. protiv Hrvatske.

Predmet se odnosi na 14 u?enika iz dvije osnovne škole iz Me?imurja (Macinec i Podturen) koji su se putem svojih odvjetnika (Europski  centar za prava Roma iz Budimpešte i Lovorka Kušan) žalili Velikom vije?u Europskog suda za ljudska prava da je:

 

-       sudski postupak koji su vodili u Hrvatskoj protiv gore navedenih škola predugo trajao (?lanak 6. Konvencije),

-       da im je bilo uskra?eno pravo na obrazovanje (?l. 2. Protokola 1. uz Konvenciju), te

-       da su bili diskriminirani u uživanju prava na obrazovanje zbog svoje romske pripadnosti jer su tijekom osnovnoškolskog obrazovanja bili u odre?enom razdoblju ili cijelo vrijeme smješteni u tzv. „romske razrede“ (?l. 14. Konvencije u vezi sa ?l. 2. Protokola br. 1.).

 

Veliko vije?e Europskog suda detaljno je analiziralo ?injenice za svakog od 14 podnositelja, te relevantne me?unarodne ugovore s podru?ja ljudskih prava (VE, UN, UNESCO), i druge me?unarodne dokumente (izvješ?a Europske komisije protiv rasizma i netolerancije, Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, dokumente Odbora ministara Vije?a Europe, povjerenika za ljudska prava, Parlamentarne skupštine Vije?a Europe) koji se ti?u položaja i obrazovanja Roma.

 

Sud je utvrdio da je podnositeljima:

 

-  povrije?eno pravo na su?enje u razumnom roku stoga što je Ustavnom sudu Republike Hrvatske trebalo više od 4 godine da riješi ovaj predmet, posebice imaju?i u vidu da se radilo o važnom predmetu koji se odnosio na pravo na obrazovanje djece – jednoglasna odluka[1].

 

-       glede prigovora diskriminacije u obrazovanju Sud je tijesnom ve?inom (9 : 8 glasova) utvrdio indirektnu diskriminaciju podnositelja u vrijeme dok su polazili osnovnu školu.

 

Pri tome je Sud izri?ito istaknuo napore koje ulaže Republika Hrvatska da osigura obrazovanje romske djece, ?injenicu da na strani hrvatskih tijela nije bilo diskriminacijske namjere, te da su bile poduzete i druge pozitivne mjere kao što je omogu?avanja besplatnog školovanja nakon završene osnovne škole.

 

Me?utim, tijesna ve?ina sudaca Velikog vije?a, unato? navedenom, zaklju?ila je da u vrijeme kad su podnositelji polazili školu, nije bilo adekvatnih jamstava, koja bi osigurala razumni odnos razmjernosti izme?u sredstava koja su bila korištena i legitimnog cilja kojem se težilo.

 

U kontekstu ovog predmeta u kojem su samo pripadnici jedne etni?ke grupe bili stavljeni u zasebne razrede, povezuju?i to sa ?injenicom da su se roditelji druge djece protivili uklju?ivanju romske djece u mješane razrede, Sud smatra da je država, odnosno da su državna tijela trebala objektivizirati svoje na?ine rada, odnosno svoju praksu.

 

Povreda je utvr?ena zbog nedostatka jasne i specifi?ne pravne osnove za stavljanje djece koja nisu znala hrvatski jezik u zasebne razrede, te zbog nedostatka transparentnosti i jasnih kriterija za premještaj djece iz romskih u mješane razrede.

 

Na temelju navedenog 9 sudaca Velikog vije?a Europskog suda zaklju?ilo je da stavljanje podnositelja u mješovite ili samo romske razrede u vrijeme njihovog osnovnog obrazovanja nije imalo objektivno i razumno opravdanje.

 

Utvr?uju?i navedno, Sud nije smatrao potrebnim ispitivati prigovor podnositelja koji se odnosio na povredu prava na obrazovanje.

 

Za utvr?ene povrede Europski sud je svakom od podnositelja dosudio 4.500 EUR, te svim podnositlejima zajedno troškove postupka u iznosu od 10.000 EUR.

 

Osam sudaca Velikog vije?a Europskog suda glasalo je protiv te presude i dalo zajedni?ko izdvojeno mišljenje. Oni smatraju da ovaj predmet nije predmet o položaju manjine op?enito, ve? da se odnosi na konkretna pitanja na?ina obrazovanja podnositelja u dvije škole, i to zbog nedovoljnog znanja hrvatskog jezika. ?injenicu neznanja jezika podnositelji nisu osporavali niti pred doma?im niti pred  Europskim sudom za ljudska prava.

 

Osam sudaca smatra da je ve?ina procjenjivala ovaj predmet kao sredstvo za daljnji razvoj koncepta indirektne diskriminacije u praksi Europskog suda.   Kao rezultat takvog pristupa, ova presuda je postala presuda o položaju Roma op?enito, a ne presuda utemeljena na ?injenicama predmeta, jer su sukus i opseg ovog predmeta promijenjeni i interpretirani iznad okvira zahtjeva podnositelja pred Sudom.

 

Ujedno, ve?ina sudaca nije uzela u obzir da je jedno od prava manjina i pravo na „o?uvanje razli?itosti“, te da odvajanje ne predstavlja uvijek ugrozu. Posebice, kao u ovom slu?aju, kad su škole provodile razne društvene aktivnosti  i druge mjere u kojima su sudjelovala djeca zajedno u školama koje su polazili zajedno s drugom djecom.

 

Stoga je 8 sudaca Europskog suda zaklju?ilo da je stavljanje djece u samo romske razrede  tijekom osnovno-školskog obrazovanja imalo legitimni cilj, te da su primjenjena prihvatljiva sredstva za organi?eno razdoblje bez drugih mogu?ih alternativa tada, odnosno da je postojalo objektivno i razumno opravdanje za mjere koje je država poduzimala.

 

Ujedno, suci su naglasili da u situaciji kad je Europski sud preina?io dobro obrazloženu presudu Ustavnog suda Republike Hrvatske koja se temeljila na konvencijskim principima, kao i jednoglasno usvojenu presudu vije?a tog istoga Suda, da je tijesna ve?ina trebala uvjerljivije argumentirati svoju odluku, te ponuditi prakti?ne smjernice o tome kako dalje razvijati i primjenjivati  koncept indirektne diskriminacije.

 

U slu?aju ovog predmeta koji se odnosi na sferu socijalne politike u kojoj države imaju prili?no široku slobodu procjene, Sud je trebao biti posebno oprezan da ne prije?e granice svoje nadležnosti i preuzme ulogu nacionalnog suda, i to u situaciji kad je veliki broj sudaca tog Suda podržao pristup kakav je zauzeo Ustavni sud RH.

 

Nakon detaljne analize ove presude, zapo?eti ?e postupak njezinog izvršenja pred Odborom ministara Vije?a Europe.

 

[1] Istu odluku donijelo je ranije i vije?e suda.