�elite studirati pravo?
�elite jednog dana pokraj svog imena imati titulu mr. iuris ?
U tom slu?aju ovaj tekst je ba� za Vas.
Kliknuti na op�irnije za ostatak teksta

Bravo za Vas, drago nam je �to ste se odlu?ili postati student Pravnog fakulteta (PF).
Kada netko ka�e kako �eli studirati na PF-u odmah od neupu?enih ljudi mo�ete ?uti odre?ene komentare (predrasude) koji naj?e�?e nisu to?ni, stoga ovdje navodim neke od naj?e�?ih mitova :

Mit I)

Na PF se sve u?i napamet, ako ne mo�e� nau?iti napamet knjigu od 500 strana nemoj i?i na Pravo.

Ovo je djelomi?no to?no. Iako na pravu postoje odre?ene definicije koje ?ete u?iti napamet, nitko od Vas ne tra�i da napamet u?ite knjige.
Osim toga na vi�im godinama (II. i III.) ?ete logi?ki povezivati ?injenice, jer druga?ije ne?ete mo?i pro?i ispit.
Onog trenutka kada upoznam osobu koja mo�e napamet od rije?i do rije?i nau?iti knjigu od 500 strana punu pravnih termina i instituta, promijenit ?u ovaj tekst, ali do trenutka upoznavanja tog genijalca ovo �to pi�em stoji.

Mit 2)

�elim zara?ivati XY milijuna kuna kao onaj poznati odvjetnik, ili �elim biti sudac

Realno gledaju?i od studenata koji uspiju diplomirati na PF-u, svega par postotaka ?e oti?i u odvjetni�tvo/sudstvo, dok ?e ve?ina zavr�iti u dr�avnoj upravi ili poduze?ima. Nitko nije rekao da ba� Vi ne?ete biti taj poznati odvjetnik/sudac ali ?ete se morati
dosta potruditi da biste to uspjeli ostvariti.
Budimo realni, za sve Vas koji ovo ?itate to je ipak relativno daleka budu?nost.

Mit 3)

Ako zavr�i� pravo cijeli �ivot ?e� morati u?iti i biti u toku sa novim zakonima.

Ovo je to?no! Zahvaljuju?i na�em zakonodavcu nije neuobi?ajno da se zakoni svako malo mijenjaju. Ako ho?ete ?uti jednu pora�avaju?u statistiku oko 60-70 % zakona koji su bili aktualni dok studirate ?e biti izmijenjeni do trenutka polaganja va�eg pravosudnog ispita.

Mit 4)

Nemoj i?i na pravo, tamo ti predaje onaj Pokrovac/Ka?er/ubaci ime te�kog profesora

Istina, neki od ispita na PF-u nisu laki za polo�iti. Me?utim ako su ih uspjele ve? polo�iti stotine studenata prije Vas, nema razloga da i Vi ne budete jednako uspje�ni.

Ako ste i dalje za studiranje na pravu, produ�ite par redaka ni�e i ?itajte.

Koji su uvjeti za upis na PF?

Za upis na:
1) sveu?ili�ni diplomski studij mogu se prijaviti pristupnici koji su zavr�ili bilo koju srednju �kolu u ?etverogodi�njem trajanju.
2) Upravno-pravni studij mogu se prijaviti pristupnici koji su zavr�ili bilo koju srednju �kolu u ?etverogodi�njem i trogodi�njem trajanju.

Koji se predmeti boduju za upis?

Za upis se boduju sljede?i predmeti:
Prosje?ne ocjene op?eg uspjeha u srednjoj �koli i srednje ocjene iz Hrvatskog jezika, Povijesti i Zemljopisa te zavr�na ocjena matureZa upis u I. godinu na stru?ni studij mogu se prijaviti pristupnici koji su zavr�ili bilo koju srednju �kolu u trogodi�njem ili ?etverogodi�njem trajanju.

Odnosno kako stoji u pravilniku o prijemnom ispitu :

Vrednovanje uspjeha pristupnika postignutog u srednjem obrazovanju vr�i se na sljede?i na?in:

Uspjeh u srednjoj �koli utvr?uje se na temelju prosje?nog op?eg uspjeha u svim razredima srednje �kole i uspjeha na zavr�nom ispitu, a dobiveni rezultat dijeli se s brojem elemenata na temelju kojih je zbroj utvr?en.

Uspjeh u srednjoj �koli iz hrvatskog jezika, povijesti i zemljopisa utvr?uje se na temelju uspjeha u svim razredima srednje �kole, a dobiveni rezultat dijeli se s brojem elemenata na temelju kojih je zbroj utvr?en.

Prosje?ni uspjeh iz srednje �kole i uspjeh iz hrvatskog jezik, povijesti i zemljopisa mno�i se s 10 (deset), a dobiveni rezultat predstavlja broj bodova koji se pristupniku priznaje za uspjeh u srednjoj �koli.
.

�to je to Razredbeni postupak?

Razredbeni postupak je fini naziv za prijemni ispit. Na prijemnom ispitu se pismenim putem procjenjuje Va�e znanje iz hrvatskog jezika s knji�evno�?u, povijesti, filozofije i logike. Ispit se provodi zaokru�ivanjem to?nih odgovora na postavljeno pitanje, pi�e se kemijskom olovom, svako brisanje i korektiranje NIJE DOZVOLJENO, te Vam u tom slu?aju zadatak ne?e biti bodovan.

�to mi je sve potrebno za prijemni?

Kemijske olovke x 2 (sigurno ne biste htjeli da Vam na prijemnom kemijska prestane raditi); dokumenti u kojem se nalazi Va�a slika poradi utvr?ivanja identiteta.

Da li se isplati i?i pripremne te?ajeve?

Zavisi o Va�oj prija�njoj �koli. Ukoliko ste bili gimnazijalac mislim da Vam nije potrebno i?i na njih, radije sjednite i ponovite po starim knjigama iz srednje �kole, a novac potro�ite na ne�to korisnije.
Ukoliko dolazite iz neke druge �kole, to bi vam mo�da moglo pomo?i.

Iz ?ega je najbolje u?iti za prijemni?

Testovi su bazirani na knjigama za gimnaziju tako da preporu?am da u?enje bazirate na njima. Dio ispita iz povijesti i Hrv. jezika je vrlo opse�an, dok su filozofija i logika ne�to jednostavniji.
Za Filozofiju bi bilo najbolje koristiti knjigu Povijest filozofije, autora Borisa Kalina (mislim), te knjigu Logika 1, autora Ivana Kova?i?a (tako ne�to).
Pitanja na prijemnom iz hrvatskog su obi?no podijeljena u dva dijela (40:60), gramatika-jezik, te knji�evnost. Povijest je zbilja �iroka i jednako kao iz hrvatskog jezika na povijest otpada 20 pitanja.
Filozofija je obi?no koncipirana na izno�enju poznatih citata, za koje morate odrediti jednog od navedenih filozofa. Nekad se zalomi i koji pravac iz filozofije, te naravno i predstavnik.
Logika, jednako kao i filozofija, ima 10 pitanja na prijemnom ispitu. Sva pitanja iz logike su isklju?ivo teorijska tako da je vje�banje zadataka nepotrebno.

Da li ima ikakva korist od zbirke sa ispitnim pitanjima?

Ba� i ne, ona se nije mijenjala u zadnjih 7-8 godina i na prijemnom ?e se pojaviti mo�da 1-2 pitanja iz nje. Najve?a korist je u tome sto ?ete vidjeti kakav tip pitanja ?e biti na prijemnom ispitu i bit ?e te psihi?ki mirniji. Nemojte se prepla�iti jer su pitanja u onoj knji�ici obi?no teza nego pitanja na prijemnom.

XY mi tvrdi da posjeduje ispite koji ?e biti na prijemnom i voljan mi ih je prodati???!

Nemojte nasjedati takvim pri?ama. U najboljem slu?aju dobit ?ete pro�logodi�nje ispite, a u najgorem ?ete baciti novac uzalud. Ispit od pro�le godine mo�e biti relativno koristan, neka pitanja se zadnjih 3,4 godina stalno vrte tako da ga ne bi bilo lo�e pogledat ali je nedovoljno u?iti isklju?ivo po tom komadu papira.
Sami ispiti se kopiraju nekoliko sati prije prijemnog ispita, tako da je uistinu te�ko do?i do njih.

Gdje se mogu saznati datum i vrijeme razredbenog ispita?

To?an datum i vrijeme odr�avanja razredbenog ispita za sveu?ili�ni diplomski studij bit ?e utvr?en naknadno i objavit ?e se na Web stranici http://www.pravst.hr i oglasnoj plo?i PF.

Koliko bodova mi je potrebno za upad (koliki je prag)?

Prag je 55 bodova od kojih je potrebno posti?i najmanje 30 bodova na pismenome, me?utim nemojte se zamarati sa tim podatkom. U Va�em je interesu da postignete sto ve?i broj bodova da bi ste se mogli upisati na teret MZO�.

Koliko bodova je potrebno da bih upao bez pla?anja?

Prema rezultatima sa pro�logodi�njeg prijemnog osobe na rang-listi od rednog broja 1 (sa 103 boda) do rednog broja 127 (sa 81 bodom) stekli su pravo na upis u statusu studenta koji studira uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i �porta.
Svake godine ova brojka varira, no mo�ete o?ekivati da ?e te upasti ako budete do rednog broja 120 na listi.

�to ako ne budem primljen uz potporu ministarstva?

Ukoliko ne budete primljeni uz potporu mo�ete studirati uz participiranje u tro�kovima. Vi ?ete na taj na?in pla?ati dio svojih tro�kova.
Iznos na godi�njoj razini je oko 6.500,00 kuna. Me?utim ako se nalazite nekoliko mjesta ispod ljestvice studenata koji studiraju na ra?un ministarstva nemojte gubiti nadu jer uvijek netko odustane ili se prebaci na drugi fakultet � iako se to rijetko doga?a!

�to ako ne pro?em prag?

U tom slu?aju vi�e sre?e na drugom razredbenom roku. Drugi razredbeni rok odr�at ?e se ako PF ne upi�e broj studenata koji je utvr?en Odlukom o upisu, a u zadnjih par godina uvijek ostane nekoliko slobodnih mjesta ali su sva mjesta redovitih studenata koji studiraju uz potporu ministarstva sigurno popunjena a i ne ostane mnogo mjesta za redovne studente koji participiraju u tro�kovima studiranja tako da ?ete najvjerojatnije onda upasti kao vanredan student. Jedna od pozitivnih strana je �to ?ete dobiti gotovo identi?an prijemni ispit kao na prvome razredbenome roku (ako ne i isti) tako da se ne morate misliti ho?ete li upasti na pravo ili ne.

Koliko mi bodova treba da bih dobio stipendiju?

Ovisi o vrsti stipendije. Drzavne stipendije obi?no dobivaju 10% najboljih studenata na godini � �to se pak mora onda gledati i s obzirom na ukupni broj stipendija koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i �porta namijenilo za PFST, te se onda racionalno podijeliti na 4 godine) . Ukoliko ste zainteresirani za dobivanje stipendije pogledajte na www.stipendije.hr , gotovo za svakoga ?e se na?i neka stipendija.

Donose li sudjelovanja na raznim natjecanjima neke bodove pri upisu ?

Boduju se samo prva tri mjesta na dr�avnim natjecanjima.

Koje dokumente trebam predati za upis, koliko moram platiti, koji je rok za predaju?

Evo sto web stranica PF-a ka�e o tome:

OSOBNI DOKUMENTI I OBRASCI POTREBNI ZA UPIS 1.Svjedod�ba zavr�nog ispita i sve svjedod�be srednje �kole (u izvorniku) 2.Rodni list ili vjen?ani ako je do�lo do izmjena prezimena (u izvorniku) 3.Osobnu iskaznicu 4.Preslik domovnice 5.Dvije fotografije formata 4�6 6.Potvrdnicu o prebivali�tu 7.Indeks 8.Dva upisna lista 9.Mati�ni list 10.Prijavni list ? odrezak o uplati iznosa od 300,00 kuna - upla?uju svi pristupnici koji se upisuju na stru?ni ili na sveu?ili�ni diplomski studij bez obzira na status u kojem se upisuju; Pristupnici koji se upisuju na sveu?ili�ni diplomski studij, a nisu u prethodnom obrazovanju u?ili i polo�ili LATINSKI JEZIK najmanje dvije godine - du�ni su uplatiti iznos od 200,00 kuna s naznakom �za nastavu. latinskog�.
Sve navedene iznose morate uplatiti na sljede?i �iro-ra?un Pravnog fakulteta u Splitu, Domovinskog rata 8, s naznakom svrhe uplate. �iro ra?un broj: 2330003 � 1100030638

Upomo?, gdje izvaditi potvrdu o prebivali�tu??

Potvrdu o prebivali�tu vadite na MUP-ovim �alterima. Nemojte zaboraviti kupiti 20 kn taksenih maraka ,to je namet koji pla?ate dr�avi za va?enje isprava. Radno vrijeme nekulturnih i bahatih referenata na MUP-u je do 14 h i sa?uvaj bo�e da se pojavite u 14:01.

Upao sam, postoji li �ansa da ja i zavr�im ovaj fakultet?

Naravno da postoji, sve ovisi o va�oj volji i vremenu koji ste spremni ulo�iti. Prolaznost je oko 20 % prema slu�benim statistikama.

�to je to referada, gdje se nalazi i za�to me svi tamo upu?uju?

Referada je mjesto na prvom katu gdje ste predavali dokumente za prijemni ispit. U Referadi vadite sve potvrde koje su vam potrebne za dokazivanje svog studentskog statusa (Promet, odgoda vojske�) .Radno vrijeme referade za stranke je od 10-12 i nemojte poku�avati do?i izvan radnog vremena jer ?ete biti promptno izba?eni. �to je jo� va�nije NEMOJTE SE SVA?ATI SA TETAMA U REFERADI JER VAM ONE MOGU ZAKOMPLICIRATI �IVOT MAKSIMALNO.
Utorkom referada radi i kroz popodne u vremenu od 17-19 h, pa mo�ete poku�ati i tada.
Tijekom prijava za velike ispitne rokove (pogotovo 6. mj.) redovi za referadu znaju biti poprili?no dugi, stoga ne ra?unajte do?i to?no u 10 h, preporu?am (pogotovo ako se radi o va�nijom i neodgodivoj stvari) do?i ?ak i u 09:30 h.Bolonjci Bolonjci mogu prijaviti svoje ispite preko studomata tako da ne moraju ?ekati u redu za referadu. Me?utim, ipak ?ete biti u ?estome kontaktu sa referadom. A ukoliko imate neku obavezu ra?unajte na to da 500 drugih bruco�a ima istu obavezu. Dakle kada vi budete imali ne�to obaviti u referadi, ve?inu reda ?e ?initi drugi studenti sa va�e godine tako da se isplati oti?i obaviti svoje poslove sa referadom onih dana kada manje bruco�a dolazi na predavanja(to je u uglavnom dan kada prof. Malenica ima svoja predavanja iz sociologije ili kada nitko nema vje�be).Petkom je manja gu�va ispred referade jer mnogi studenti produ�e vikend za jedan dan.

.

Moram popuniti potvrdu da studiram, kako to napraviti???

Jednostavno, kupit ?ete dva uvjerenja u ekonomatu (UVIJEK sve ispunjavate dvostruko osim prijave ispita, jer jedan primjerak ide vama, a drugi referadi),popuniti sve navedene obrasce, predati u referadi i vratiti se za dva - tri dana. Ukoliko vam je hitno probajte zamoliti nekoga u referadi da vam odmah ovjeri potvrdu, ukoliko lijepo zamolite obi?no su Vam spremni pomo?i.
Uvjerenja, potvrde i ostale stvari se kupuju u Ekonomatu PF� Ekonomat se nalazi na lijevoj strani prilikom ulaska na PF, nasuprot oglasnih plo?a za prvu godinu.
Radno vrijeme ekonomata je jednako radnom vremenu referade (10-12 h) te je u�asno skupo (u pogledu cijene tiskanica uvjerenja i prijavnica). Stoga preporu?am da iste tiskanice nabavite u prodavaonici Narodnih novina u Ulici kralja Zvonimira (pokraj Koteksovog nebodera) za 4 puta ni�u cijenu. Kupite odre?eni broj tiskanica, dr�ite ih u indexu i uvijek ih imate pri ruci jer zna biti te�ko ?ekati otvaranje ekonomata pa ?ekati red za kupnju istih tiskanica, te ponovno ?ekati red u referadi.Alternativa je kupovina
prijavnica i uJvjerenja kod popularnog dugopoljca

�to je to mati?ni broj studenta i gdje ga mogu na?i?

To je broj koji se nalazi na prvoj stranici indexa iznad Va�e slike. Preporu?am da ga nau?ite napamet jer ?e vam uvijek trebati.

�to su to X-ice �to sve mogu s njima, kad i kako ?u dobiti svoju iksicu i �to ako je izgubim?

X-ice vam omogu?avaju da na tro�ak Ministarstva jeftinije jedete u studentskim menzama. Sa obzirom na status studenata postoje X-ice koje
mjese?no imaju na ra?unu 400,00; 700,00; 1.100,00 kn. Svaka X-ica se mo�e koristi u menzama na podru?ju cijele Hrvatske. Stanje na svojoj X-ici mo�ete provjeriti na adresi cap.carnet.hr
Pravo na X-icu imaju samo redovni studenti upisani na teret ministarstva, iako je to nelegalno X-ice je mogu?e i kupiti na �crno�
Da bi ste dobili X-icu morate se oti?i prijaviti u Referadu, tamo ?e Vas slikati, upisati Va�e podatke i nakon 2-3 tjedna dobit ?ete svoju
X-icu. Ukoliko je izgubite procedura se ponavlja samo sto ste ovaj put du�ni platiti 50,00 kn za tro�kove izrade .

Kako ispuniti prijavnicu za ispit i uvjerenje o studiranju?
Primjere mozete naci ovdje (napominjem da su slike malo vece pa se strpite dok se ne loadaju)

Uvjerenje

Prijavnica

�ta je studomat i kako se koristi?

Studomat se nalazi na stranici:

www.isvu.hr/studomat

na po?etku godine ?ete u referadi dobiti 2 broja koja slu�e za prijavu na ovoj stranici. Studomat bi trebao imati vi�e funkcija ali je vama za sada samo zanimljiva funkcija prijavljivanja ispita. Na studomatu se vodi evidencija kolegija koje ste upisali i jeste li ispit odslu�ali. Ukoliko ste neki kolegij odslu�ali vi mo�ete prijaviti ispit iz njega. Prijave se moraju obaviti najmanje 7 dana prije ispita a odjave najmanje 3 dana prije ispita.

Gdje je menza na fakultetu?

Menza se nalazi u skloni�tu nasuprot knji�nice. Nedavno je preure?ena, ne mo�e se mjeriti sa drugim menzama sveu?ili�ta ali ukoliko do?e do tre?eg svjetskog rata, tamo ste relativno sigurni.

Gdje su oglasne plo?e i kakva je korist od ?itanja onoga �to tamo pi�e?

Na PF postoji vise oglasnih plo�a.Kako vas nitko nikada ne?e obavjestiti o ni?emu na va�em fakultetu morat ?ete sve sami saznati i to putem oglasne plo?e, razgovora sa drugim studentima ili na�eg foruma http://www.nasciturus.com/forum/index.php

Za vas je najbitnija oglasna plo?a pokraj dvorane III jer se na njoj stavljaju liste sa datumom polaganja ispita, rasporedima konzultacija i sli?no.
Postoji jo� oglasna plo?a Else, koja se nalazi pokraj dvorane broj I. Na samom ulazu na faks, pokraj web terminala se nalazi oglasna plo?a na kojoj se obi?no nudi prodaja knjiga i sli?ne stvari, pa je ne bi bilo lo�e pogledati.

Postoji tako?er i oglasnik na forumu na kojem mo�ete oglasiti prodaju ili kupovinu knjiga, cimera, i ostalih potrep�tina� .

http://www.nasciturus.com/forum/viewtopic.php?f=32&t=878

�to je to uvodno predavanje i da li se isplati do?i na njega?

Uvodno predavanje se odr�ava u prvom tjednu 10. mjeseca. Na predavanju ?ete upoznati Dekana, i sve profesore sa predmetne godine. Nakon uvodnog predavanja obi?no ?e Vas netko od profesora prepla�iti pri?om da ako odmah danas ne po?nete sa u?enjem, ve? ste pali prvu godinu no nemojte se dati prepla�iti. Ovo je ujedno prvi i zadnjih put da ?ete u takvom broju vidjeti ostale kolege bruco�e. ?ak i ako Vam se ne da do?i na uvodno predavanje, do?ite i provjerite da li postoji koji zgodan kolega/ kolegica. Osim uvodnog predavanja pametno je oti?i i na sva prva predavanja profesora jer se tada saznaje koja je obvezna literatura, kako izgledaju na?in rada I ispiti.

Kakva je situacija sa knjigama i nabavkom istih?

Vi ste na prvoj godini sretni jer nemate toliko knjiga koje bi trebali nabaviti .Na�alost knjige iz pravne tematike su vrlo skupe (nabava novih knjiga za drugu godinu bi dosla preko 2000 kuna),tako da vam savjetujem da knjige ili kupite od svojih kolega ili kopirate,iako je kopiranje nelegalno.Od knjiga sa prve godine uvijek ?e vam koristiti Rimsko pravo koje se nije mijenjalo zadnjih 1600 godina,pa bez bojazni mozete kupiti izdanje iz 1971 ili slicnih godina .I ako postoje razli?iti na?ini spremanja ispita sljede?a literature bi bila po na�im procjenama prihvatljiva za spremanje ispita (kod podebljanih naslova se radi o literature koja je po na�emu mi�ljenju dovoljna ali nije nu�no prihva?ena od strane profesora dakle ukoliko �elite biti 100% sigurni morat ?ete u?iti po literature koju vam ponudi profesor):

Gdje je najjeftnije kopiranje ?

U gradu ima xy kopirnica koja su jeftine.Najskuplja i najgora kopirnica je ona koju studenti najvise koriste jer ima najveci izbor skripti,a to je ona koja se nalazi odmah preko puta faksa. Ukoliko oti?ete u tu kopirnicu dobro se prije informirajte �to vam je to?no potrebno od literature jer ?e vam tamo poku�at prodat sva�ta.

�to je to kolegij?

Kolegij je naziv za jednu znanstvenu cjelinu, ustvari jedan kolegij predstavlja jedan ispit.

Koliko Kolegija ima na prvoj godini?

OP?A PRAVNA POVIJEST
RIMSKO PRAVO
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
TEORIJA PRAVA I DR�AVE
Izvannastavne aktivnosti
POLITI?KA EKONOMIJA
SOCIOLOGIJA
HRVATSKA PRAVNA POVIJEST

�to zna?i da je kolegij jednosemestralan?

To zna?i da nakon �to odslu�ate taj ispit u jednom semestru imate pravo polagati odslu�ani ispit. Jednosemestralni ispiti su Op?a pravna povijest, i Hrvatska (nacionalna) pravna povijest.

�to su to semestri ?

Svaka akademska godina ima dva semestra. Na kraju svakog semestra se naj?e�?e dijele potpisi. Postoji jesenski semestar koji traje od po?etka listopada pa do po?etka ispitnog roka u velja?i, i proljetni koji traje naj?e�?e od o�ujka pa do po?etka ispitnog roka u lipnju.

�to su �Katedre� na faksu i koliko ih ima?

Katedre su organizacijske jedinice koje imaju u sebi vise srodnih kolegija. Za vas kao bruco�e su zna?ajne ove katedre.

Katedra za pravnu povijest
Katedra za rimsko pravo
Katedra za teoriju prava i dr�ave
Katedra za sociologiju
Katedra za ekonomske i financijske znanosti

Isplati li se i?i na predavanja?

Isplativost dolaska na ispite je relativna. Ovisi o vi�e faktora, prije svega o predmetu, predava?u , va�im ambicijama i cilju kojeg �elite posti?i dolaskom.

Ukoliko �elite do?i na predavanja da vas se vidi i zapamti, preporu?am dolaske na pravnu povijest i sociologiju. Na tim predmetima ne?ete ?uti puno korisnoga ali ako lijepo sjedite u prvoj klupi i slu�ate, to vam se vrlo lako mo�e pozitivno odrazit na ispitu. Prof. Radi? nije ne�to zanimljiv ali sam ja njegova predavanja uglavnom slu�ao jer se on ipak trudio oko njih, a i nau?ilo bi se ne�to dok ga se slu�a. Za razliku od njega, prof. Vilmu nisam slu�ao jer je gotovo doslovno prepri?avala skriptu bez dodatnih obja�njenja te su mi njezina predavanja bila vi�e-manje gubitak vremena. Prof. Malenica je poseban slu?aj, jako je korektan prema studentima ali je u�ivljen u svoj predmet i ukoliko ne dijelite njegove stavove i razmi�ljanja i?i ?e vam njegova predavanja brzo na �ivce. Sva sre?a pa se bez problema cijela sociologija mo�e nau?it bez ijednog dolaska na predavanja. Politi?ku ekonomiju ?e svatko dobiti 2 ukoliko nau?i jednu jedinu definiciju tako da ne vjerujem da ?e netko imati volje i?i na predavanja, i ako su sasvim sigurno najzabavnija na prvoj godini, ?ut ?ete puno toga o sexu,drogi,ekonomiji i par puta ?ete se jako dobro nasmijati. Od ove akademske godine Nikola Viskovi?, vi�e ne predaje, dakle ostaju samo 2 profesora koja ?e dr�ati predavanja iz teorije dr�ave i prava. Prvi je Zoran Pokrovac, a drugi �aklina Hara�i?.Profesorica je totalno nezainteresirana, govori nerazumljivo i predavanju joj se svode na to da 45 minuta ?ita ono �to pi�e u knjizi. �to se rimskoga prava ti?e, vjerujem da su predavanja korisna. I ako nije poznato koja ?e ih profesorica dr�ati ove godine, svakako ?ete ?uti nekoliko caka �to ?e vam znatno olak�ati polaganje samoga ispita. Predavanja iz rimskoga prava su relativno naporna ali svakako korisna pa se valja natjerat i odslu�at ih.

NAPOMENA: Informacije navedene u gornjem odlomku su stare par godina, situacija se mo�ebitno promjenila,pa predla�emo da pogledate forum za detalje

A �to je sa seminarima?

Seminari su OBVEZNI. Ukoliko izostanete vise od 30 % satova u semestru imat ?ete problema u dobivanju potpisa iz tog predmeta.
Seminari se obi?no prijavljuju ve? sredinom 11. mj. u referadi. Jednostavno odete u referadu i odaberete dva kolegija s godine koja ?ete slu�ati dodatno (putem seminara ili vje�bi). Pravilo je da oni koji su vi�i na rang listi za upis prvi biraju seminare.

Iako ste obvezni izabrati samo 2 kolegija za seminare, Vi uvijek mo�ete izabrati 2 putem referade (nazovimo ih glavnima) i jo� dva primjerice, i to tako �to ?ete oti?i kod profesora re?i da ste izabrali xy dva i da �elite slu�ati i jo� njegov predmet. Ovo uglavnom nije problem, dapa?e, obi?no biste ostavili pozitivnu sliku kod profesora (pogotovo mr. sc. Malenice).
Me?utim, izabiranje vi�e seminarskih predmeta ima i za posljedicu vi�e rada. Naravno, pogotovo ako izaberete predmete gdje pi�ete seminarski rad (Teorija i Socilogija). Uz sve to, imate i manje vremena za u?enje (i kave), a obvezni ste dolaziti na seminare � stoga pametno prije nego �to odlu?ite.

Koji seminarski predmet izabrat?

Najpametnije je izabrati politi?ku ekonomiju jer se na vrlo jednostavan na?in mo�e dobiti visoka ocjena preko semimara bez u?enja ili odgovaranja. Uz to se, za razliku od drugih predmeta, ne treba dolaziti na seminare ili izvr�iti neku drugu obavezu da bi se dobio potpis. Uz politi?ku ekonomiju bi bilo dobro uzeti jedan te�i predmet jer se tako mo�e rije�iti veliki dio posla preko kolokvija. Pametno bi bilo uzeti rimsko pravo ili teoriju prava i dr�ave za drugi predmet.Osobno bi dao prednost rimskome pravu jer ?ete imati vi�e koristi od onoga �to ?ujete na seminarima. Sociologiju se mo�e u dogovoru sa profesorom uzeti kao tre?i predmet. Povijesti se ne isplati dodatno uzimati kao seminar jer ?ete kao neseminaristi imati identi?na prava kao i seminaristi u pogledu na kolokvije i predrokove. Kombinaciju rimskog prava i teorije, i eventualno jo� sociologije kao tre?eg predmeta mogu preporu?iti samo mazohistima. Kao student prve godine jo� ne mo�ete procijeniti svoje sposobnosti ili te�inu pojedinih ispita, zato si postavljajte radije dosti�ne ciljeve.Akademske godine 2007./08 je svega troje studenata uspjelo kolokvirati i rim i teoriju kamoli jo� 3. predmet. Ako vi mislite da spadate u tih 0.5% studenata onda to slobodno poku�ajte, a ina?e olak�ajte sebi i kolegama �ivot i kombinirajte lak�i seminar sa te�im.

?emu slu�e potpisi?

Potpisima profesor potvr?uje da ste izvr�ili svoje obveze i da mo�ete pristupiti polaganju ispita. Uglavnom svi profesori daju potpise bez problema ali ukoliko ne dobijete sve potpise , situacija se komplicira jer ne mo�ete potvrditi godinu i iza?i na polaganje ispita u 6. mjesecu. Ako vam neki profesor uskrati potpis va�no vam je da brzo reagirate na to. Kao prvo napi�ite �albu dekanu, to uglavnom upali pa dobijete svoj potpis. Me?utim, morate i ra?unati na to da bi mogli ipak ostat bez potpisa. Obi?no se indeks mora ovjeriti do odre?enog datuma u 6. mjesecu (ove godine je bio 21.6.) . Ispite koje ste do tada polo�ili ?e vam se priznati, poslije tog datuma ne?ete mo? polagat ispite. Dakle, ako vam fali neki potpis, stisnite �to vi�e ispita do zadnjeg dana kada se ovjeravaju indeksi.

�to su to kolokviji i isplati li se izlaziti na to?

Kolokviji su neka vrsta pismenih/usmenih provjera znanja koji omogu?uju studentu odre?ene povlastice. Ako polo�ite oba kolokvija iz nekog predmeta, osloba?ate se ispita. Ako polo�ite samo jedan kolokvij uglavnom ste oslobo?eni tog dijela gradiva na ispitu. Kolokviji su dakle korisni, i kad ste u mogu?nosti probajte rije�iti ispit preko njih.
Ovo zapamtite do kraja Va�eg studiranja.

Moram li zaista dolaziti na tjelesni?

Da, osim ako ste pribavili potvrdu lije?nika o tome da ste nesposobni za izvo?enje tjelesnog ili ste ?lan nekog kluba (i imate potvrdu ).
Ako ste nesposobni za tjelesni morat ?ete na kraju godinu napisati referat i na temelju toga ?ete dobiti potpis.
Zapravo, na kraju svakog semestra (u kojem niste odradili nastavu). pi�ete seminarski rad (vi�e je to referat) o sportu koji Vam zada profesorica.
Oslobo?enje od nastave u pravilu ne osloba?a od penjanja na Mosor.
Morate se posebno dogovoriti s profesoricom, i naravno u obzir ?e se uzeti �povrede i nesposobnosti�� pa ne ?ete i?i na Mosor, ako imate ozljedu koljena i sl. �

Dobra strana tjelesnog je ta �to traje �samo� dvije godine, pa ?ete uspjeti izdr�ati to (ukoliko se toliko dugo zadr�ite na PFST). Naravno, nije tjelesni problem u smislu rada, ve? ?isto u smislu tro�enja dragocjenog vremena i dolaska!

Mosor? Kakav Mosor?? JA se ne �elim penjati do gore.

Tough luck rekli bi Englezi. Jedanput godi�nje studenti prve i druge godine se moraju u sklopu tjelesnog popeti na Mosor. Jedan Mosor vam vrijedi 6 pluseva iz dvorane, a poznato je da prof. Melis voli zezati ljude koji ne odrade turu po Mosoru .
Neko? se i�lo i na Kozjak, ali zadnjih godina se odustalo od toga, stoga molite Boga da se i to ne uvede, jer ?ete se morati penjati dva puta.

Ima li na ovom faksu blagdana, odmora ili ne?eg sli?nog?

Naravno da ima. Na na�em fakultetu se mo�emo pohvaliti ?injenicom da najmanje radimo od svih fakulteta u splitu.Na oglasnoj plo?i se nalazi raspored neradnih dana. Tako?er za vrijeme ispitnog roka nema predavanja.

Koliko ispitnih rokova postoji?

Postoji vise ispitnih rokova, ali za vas bruco�e koji su redovni studenti relevantna su samo 3 velika ispitna roka, jedan u velja?i i lipnju, i jedan u rujnu. Razlika izme?u velikih i malih rokova je u tome sto u velikom roku mo�ete dva puta polagati jedan ispit, jedini je uvjet da od prvog do drugog polaganja pro?e najmanje 15 dana.

Koliko puta imam pravo iza?i na odre?eni ispit?

U toku jedne akademske godine imate pravo iza?i 3 puta na jedan ispit. Nakon 3 pada sljede?i polaganje se vr�i pred komisijom.
Ukoliko padnete i na komisijskom ispitu nu�no morate ?ekati 6 mj. prije sljede?eg ponovnog izlaska na ispit � u tom slu?aju u pravilu ponavljate godinu!

�to je to komisija?

Nakon 3 pada vi odgovarate pred povjerenstvom koje se sastoji od 3 profesora, od kojih je jedan predmetni profesor, a ostala dva su promatra?i. Ako uspijete polo�iti ispit na komisiji super, ako na�alost ne uspijete morat ?ete upisati opet taj predmet u idu?oj akademskoj godini.

Vodi? za bruco�e Pravnog fakulteta u Splitu, II dio