Vijesti

Razmi�ljate li ikada kakav je �ivot preko Velike bare? Mislite li da oni �ive lagodan �ivot kakav je nam je prezentiran iz pera brojnih scenarista ili je njihova borba gora nego borba nas koji rujemo put prema toliko �eljenoj Europi misle?i da ?e nas to spasiti od sebe samih?

Razmi�ljate li ikada kakav je �ivot preko Velike bare? Mislite li da oni �ive lagodan �ivot kakav je nam je prezentiran iz pera brojnih scenarista ili je njihova borba gora nego borba nas koji rujemo put prema toliko �eljenoj Europi misle?i da ?e nas to spasiti od sebe samih? Ili mo�da spadate u veliku ve?inu Hrvata koji misle da su Amerikanci naprosto u�asno glupa, umjetno stvorena nacija apsolutno ne vrijedna prou?avanja, iako u biti niti jedno u �ivotu nisu vidjeli nijednog Amerikanca, a kamoli razmijenili par rije?i sa njima? Je li vas zaintrigirao po?etak? Moram odmah na po?etku re?i da ovo ipak nije wannabe znanstveno � sociolo�ka analiza niti nas Hrvata, a jo� manje Amerikanaca (iako je cijeli ?lanak o njima). Dok sam ga pripremala, pomislila sam na to da ovu temu pove�em sa velikom Krizom. No, ?inilo mi se da je to ipak pre�iroko, a moje kompetencije premalene za takvo ne�to, iako je sigurno da se korijeni krize mogu tra�iti i u fenomenu o kojem ?itate. I tako se dogodilo da je ?lanak pripremljen, a da ni sama ne znam kako da vam ga prezentiram, a jo� manje kako da vas zainteresiram za ovaj problem. No, evo poku�at ?u jednostavnim pitanjem: �to mislite da se treba dogoditi da ostane bez onoga �to imate u �ivotu? Da si vi�e na mo�ete priu�tit kavu u Periske, nove rebe, ?izme, patike, laptop, playstation? Kako bi bilo da va�a obitelj bankrotira? Malo stariji posjetitelji ovog portala sada ?e se nasmijati mome neznanju, jer u biti�po hrvatskom pravu obitelj ne mo�e bankrotirati! Ovo jer m o j poku�aj da vas zainteresiram! Kada zamislite kako bi bilo da sve izgubite, lak�e ?ete razumjeti tisu?e ameri?kih obitelji koji se nalaze u toj situaciji. Ovaj tekst pregled je predavanja koji je ameri?ka profesorica sa Pravnog fakulteta Sveu?ili�ta Harvard, Elizabet Warren, odr�ala u gostuju?i na sveu?ili�tu Berkeley u Kaliforniji 2007.godine, dakle prije nego �to je Kriza slu�beno zahvatila svijet. Ova profesorica jedan je od naj�e�?ih kriti?ara ameri?ke kreditne politike i velika zagovornica pomo?i malom ?ovjeku u borbi protiv najja?e kapitalisti?ke ma�inerije u svijetu � ameri?kog gospodarsko � politi?kog sistema. A ovaj je ?lanak samo jedan od niza poku�aja kojim ?e vas uredni�tvo Nasciturusa poku�ati odvojiti od va�ih knjiga i pro�iriti vam obzore na brojna �ivotna podru?ja, kad ?e va�i profesori u tome ne uspijevaju.
Ono �to je znakovito za rad profesorica Warren jest da ona predvi?a potpuni kolaps srednje klase u Americi, ukoliko njen dr�avni aparat nastavi ovim putem. Tvrdi da se ameri?ko dru�tvo sve vi�e i vi�e iskristaliziralo u dvije klase: siroma�nu, u kojoj su pripadnici siroma�ne klase ?iji su i roditelji tu bili i koji se nisu uspjeli uspeti, ali i veliki broj onih obitelji koji se nisu uspjeli odr�ati u srednjoj klasi, a ?iji su roditelji tamo pripadali 70tih godina pro�log stolje?a. Sa druge strane nalazi se vi�a klasa: oni koji su bogati i oni koji nisu bankrotirali. ?ini vam se malo pretenciozno one koji nisu bankrotirali smatrati bogatima? ?ini se ipak, to sve vi�e postaje ameri?ka stvarnost. No, pogledajmo kako je Warren do�la do ovoga zaklju?ka.
Predavaju?i, izme?u ostaloga, pravo bankrota, ova je profesorica jednom krenula u istra�ivanje uzroka bankrota u ameri?koj srednjoj klasi sa namjerom da raskrinka te lijene, nesposobne ljude koji su samo nagomilali dugove nerazumnim tro�enjem, prevelikim snovima, a sada �ele da ih porezni obveznici iz toga izva?e. I tako se na�a profesorica na�la u situaciji da je, kao i ogroman broj osoba, uvidjela koliko je njeno razmi�ljanje utemeljeno na predrasudama i koliko je u biti bila u krivu.
No, po?imo od po?etka. Da bi nam pokazala kako je do�la do te spoznaje, odvela nas je u 1970. gdje se, po njenim rije?ima, dogodila najve?a ekonomska promjena u drugoj polovici 20.stolje?a: majke su u�le na tr�i�te radne snage sa punim radnim vremenom. To je imalo zna?ajnu posljedicu: obitelj koja je prije imala jedan, sada odjednom ima dva dohotka (pla?e). Pa to je super, zar ne? Tako je i ona pomislila i pretpostavila da bi obitelji 2003. trebale imati daleko vi�e novca. No, prevarila se. Naime, prema podacima koje je prikupila u radu, obitelji sa jednim dohotkom iz 1970. odvajale su 11% svog dohotka na �tednju. Moderne obitelji nisu uspijevale u�tedjeti ni�ta. Dapa?e, ne samo da nisu �tedjele, nego su se na�le u dugu uzrokovanom kreditnim karticama na ?ije je otpla?ivanje odlazilo 15% mjese?nog dohotka! Zna?i, moderna je obitelj potro�ila: dvostruko ve?i dohodak, 11% �tednje i 15% oti�la u dug. I onda si je ona, naravno, postavila pitanje: Na �to odlazi novac? Vjerovali ili ne, tu je u punom smislu na svjetlo do�ao izri?aj: Big brother te gleda! Naime, otkrila je da Federalna vlada ima podatke o svemu �to Amerikanci kupuju i to preko 100 godina unazad! I tako je po?ela uspore?ivati izdatke za odje?u, hranu, ku?anske aparate i automobile, jer je bila pod predrasudom da ljudi naprosto previ�e tro�e i da ih je konzumerizam izjeo. Rezultati su bili �okantni: na svaku od ovih stavki tro�ilo se daleko manje nego prije trideset godina (pri ?emu je u ra?un ukalkulirana inflacija)! Naprimjer, za odje?u moderni Amerikanci tro�e 32% manje novca nego prije 30 godina!Tada je po?ela dublje ?eprkati, a i�?eprkala je ovo: ra?uni za kredit za ku?u porasli su za 76%, za zdravstveno osiguranje 74%, za poreze 25%, skrb za djecu 100% a automobile 53%. Profesorica Warren primijetila je tri zanimljive stvari: prvo: po�to je majka radila, vi�e nije imao tko skrbiti za djecu, �to je nu�no stvorilo potpuno novi tro�ak skrbi za djecu, drugo: izdaci za zdravstveno osiguranje pove?ali su se basnoslovno, a sve vi�e Amerikanaca ne dobiva dostatnu zdravstvenu njegu i tre?e: automobili se pojavljuju u obe grupe. Ipak, obja�njenje je jednostavno: izdatci za automobila jeftiniji su jer se automobil koristi u prosjeku dvije godine du�e nego prije, a tro�kovi popravka zna?ajno su opali, me?utim, majka koja radi zahtjeva i prijevoz do posla, prijevoz do trgovine, bolnice i obitelji su odjednom potrebna dva automobila. Ono �to je dodatno optere?ivalo obitelj sa dva dohotka bila je ?injenica da izdaci koji su se smanjili nisu bili fiksni i ukoliko se obitelj na�la u nov?anim problemima, mogla ih je lako smanjiti. Na�alost, tako nije sa ratom kredita, zdravstvenog osiguranja ili poreza. No, tereti za modernu obitelj tu na prestaju: ona primje?uje da obitelj iz 70. ima �skriveni resurs� � dodatnog ?lana obitelji koji mo�e iza?i na tr�i�te rada. Naime, ukoliko se otac, koji je u pravilu radio, razbilo ili umro, majka bi se zaposlila i obitelj je i dalje imala onoliko koliko u prije: jedan dohodak. Danas, ukoliko se itko od majke ili oca razbili, obitelj sa dva dohotka postaje obitelj sa jednim i vi�e nije u mogu?nosti da pla?a sve ono �to mora platiti. No, ni tu nije kraj novim teretima. Naime, ameri?ko zdravstveno osiguranje usvojilo je novu paradigmu: �to prije, �to bolesnije! Evo kratko obja�njenje genijalne paradigme: prije 30 godina majka ja nakon poro?aja imala pravo u bolnici besplatno ostati 5 dana. Moderna majka ima 24 sata. Sistem je jednostavan: operiraj i potari! Naime, teret post-operativne skrbi, osiguravaju?e ku?e prebacile su sa bolnica na obitelj kako bi se u�tedjelo �to vi�e novca. Ukoliko itko u obitelji postane bolestan, majka izostaje sa posla da bi skrbila o njemu sve dok ne ostane bez posla. I tako se obitelj hrva sa sustavom koji postaje jo� gori kad bude potrebno djecu ubaciti u obrazovni sustav. E, tu stvari postaju jo� zanimljivije! Prije 30 godina Amerikanci su smatrali da je zavr�ena srednje �kola dovoljna za opstanak u srednjoj klasi. Danas, dva puta vi�e Amerikanaca smatra da je slijetanje na mjesec la�irano, nego �to ih misli da se u srednjoj klasi mo�e opstati sa sveu?ili�nom diplomom! �to to zna?i za obitelj sa djecom? Ne samo da moraju dodatno platiti dje?ju vrti? �to prija�nje obitelji nisu morale, nego moraju platiti jo� i 4 godine sveu?ili�ta! A zanimljive su i cijene tog obrazovanja. Dr�avni dje?ji vrti? i Chicagu ko�ta dva puta vi�e nego Sveu?ili�te u Illinoisu!
I tako nas ova profesorica polako vodi prema zaklju?ku: tri su glavna uzroka bankrota obitelji u Americi:
1. Gubitak posla najmanje jednog ?lana obitelji
2. Zdravstveni problem u obitelji
3. Raspad obitelji: bilo smrt ili razvod
90% obitelji koje su na sudu zatra�ile da ih se proglase bankrotiranim imale su najmanje jednu od ovih okolnosti, 50% na�lo se u dvije, a 20% bilo je suo?eno sa sve tri! Stoga profesorica zaklju?uje: oni koji imaju sre?u da izbjegnu ove �ivotne nevolje postaju dio bogatije klase, a oni koji bankrotiraju propadaju u siroma�nu klasu i tako, malo po malo, dolazi do erozije srednje klase u Americi koja se dijeli na dva sve vi�e udaljena pola.
Ono �to mene najvi�e brine je jedan globalni trend slijepog kopiranja Amerike. Dok budete sve vi�e u?ili ove mrske pravne predmete, primje?ivat ?ete sve ve?i utjecaj ameri?kog prava ( najve?i u KPPu kojeg ?emo svi ubrzo osjetiti). O utjecaju kojeg mali i veliki ekrani, uklju?uju?i brzi Internet imaju na na� svakodnevni �ivot izli�no je uop?e govoriti. Kuda idemo? �to za mene zna?e sve one stvari koji si sada mogu priu�titi, �to je za mene �ivot kojeg vodim? Postoji li �ansa da se, uskoro, i mi suo?imo sa ovakvim problemima? Vjerujem da da. Ve? sada sve vi�e i vi�e pla?amo za fakultete. Ameri?ki model. Sve je vi�e i vi�e privatnih zdravstvenih osiguravaju?ih ku?a. Ameri?ki model. Pla?amo skoro sve bolni?ke usluge. Ameri?ki model. Tko ka�e da nam i obitelji uskoro ne?e financijski propadati po ameri?kom modelu?

Snimku predavanja profesorice Warren mo�ete pogledati klikom na sljede?i link:
http://www.youtube.com/watch?v=akVL7QY0S8A

�

*�Zamka dvaju dohodaka� prijevod je naslova knjige profesorice Warren koju je ona napisala upravo o ovoj temi.

By astraea